Zašto se nakon treninga osjećamo sretnije?

Jeste li ikada došli na trening bez volje, umorni i iscrpljeni, a završili ga s osmijehom na licu? Taj osjećaj nije slučajan. Tijekom fizičke aktivnosti u našem se tijelu odvijaju brojni biološki procesi koji pozitivno utječu na raspoloženje, smanjuju stres i povećavaju osjećaj zadovoljstva.

Kada vježbamo, mozak oslobađa tvari poput endorfina, dopamina, serotonina itd. Endorfini, poznati kao „hormoni sreće“, djeluju kao prirodni analgetici – ublažavaju osjećaj boli i stvaraju osjećaj ugode. Upravo zbog njih mnogi ljudi nakon treninga osjećaju više energije, bolje raspoloženje i veću motivaciju.

Posebno zanimljiv učinak ima intervalni trening visokog intenziteta (HIIT). Istraživanja pokazuju da ovakav oblik vježbanja potiče snažnije oslobađanje endorfina u usporedbi s dugotrajnim treningom umjerenog intenziteta. To ne znači da je HIIT najbolji izbor za svakoga, već da intenzitet treninga može imati važnu ulogu u tome kako ćemo se osjećati nakon vježbanja.

Osim endorfina, tijekom intenzivne aktivnosti oslobađaju se i endokanabinoidi – prirodne tvari koje proizvodi naše tijelo. One su odgovorne za poznati osjećaj „runner’s high“, odnosno stanje euforije koje neki trkači i rekreativci doživljavaju nakon duljeg ili zahtjevnijeg treninga. Taj osjećaj karakteriziraju smanjena percepcija boli, opuštenost, osjećaj lakoće i zadovoljstva te privremeni nestanak umora.

Znanstvenici smatraju da je ovaj mehanizam imao važnu ulogu još u evoluciji čovjeka. Naši preci morali su dugo trčati i loviti plijen kako bi osigurali hranu. Prirodno ublažavanje boli i osjećaj zadovoljstva nakon napora omogućavali su im da nastave s aktivnošću unatoč umoru. Danas isti mehanizam pomaže rekreativcima da lakše podnose fizički napor i razviju naviku redovitog vježbanja.

Ipak, važno je pronaći ravnotežu. Pretjerano intenzivni treninzi mogu dovesti do iscrpljenosti, pada motivacije i povećanog rizika od ozljeda. Zato stručnjaci preporučuju kombinaciju umjerenog i visokog intenziteta, pri čemu se razdoblja zahtjevnijeg rada izmjenjuju s fazama oporavka. Takav pristup omogućuje ostvarivanje pozitivnih učinaka bez nepotrebnog opterećenja organizma.

Na kvalitetu oporavka i osjećaj nakon treninga utječe i dovoljno sna. Tijelo tijekom odmora obnavlja svoje sustave, a kvalitetan san dodatno podržava procese koji reguliraju raspoloženje i opće psihičko stanje. Zbog toga su redovita tjelovježba i kvalitetan san najbolja kombinacija za dugoročno fizičko i mentalno zdravlje.

Fizička aktivnost nije važna samo za izgled ili kondiciju. Ona doprinosi boljem raspoloženju, smanjenju stresa, većem osjećaju zadovoljstva i kvalitetnijem svakodnevnom funkcioniranju. Bez obzira birate li trčanje, vožnju bicikla, plivanje, grupne treninge ili brzu šetnju, svako kretanje predstavlja ulaganje u vlastito zdravlje.

Sljedeći put kada vam se ne bude dalo otići na trening, prisjetite se da upravo prvi korak može biti početak boljeg raspoloženja. Tijelo će vam možda biti umorno, ali um će vam vrlo vjerojatno biti zahvalan.

Autor:

Josip Osmak

Fitnes instruktor i inženjer prehrambene tehnologije