Svjetski dan srca: Male promjene danas mogu sačuvati srce sutra

Ideja o danu posvećenom zdravlju srca pojavila se krajem 1990-ih na inicijativu kardiologa dr. Antonija Bayésa de Lune, tadašnjeg predsjednika Svjetske federacije za srce. Prvi Svjetski dan srca obilježen je 24. rujna 2000. godine, uz poruku „Let it Beat“, kojom se naglašavala važnost tjelesne aktivnosti za zdravlje srca. U početku se obilježavao posljednje nedjelje u rujnu, a od 2011. godine dobio je stalni datum – 29. rujna.

Više od četvrt stoljeća poslije razlog zbog kojeg je pokrenut nije izgubio na važnosti. Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrti u svijetu, a prema podacima Svjetske federacije za srce godišnje od njih umire više od 20 milijuna ljudi.

Povodom Svjetskog dana srca o tome što možemo učiniti za njegovo zdravlje razgovarali smo s Milkicom Ivezić-Lalić, dipl. fizioterapeutkinjom, koja naglašava da prevencija ne mora počinjati velikim životnim promjenama. Često počinje upravo onime što možemo napraviti svakoga dana – više se kretati, manje sjediti i obratiti pozornost na signale koje nam tijelo šalje.

Srce ne voli sjedilački način života

Suvremeni način života mnogima je donio sate provedene za računalom, manje svakodnevnog kretanja, brzu i visoko prerađenu hranu te kronični stres. Sve su to čimbenici koji, uz druge rizike poput povišenog krvnog tlaka, pušenja, dijabetesa i povišenog kolesterola, mogu utjecati na zdravlje srca i krvnih žila.

Ivezić-Lalić zato kao jednu od najjednostavnijih mjera izdvaja redovito kretanje. Već pola sata umjerene aktivnosti poput brže šetnje tijekom dana dobar je način da uvedemo više kretanja u svakodnevicu.

Za odrasle se preporučuje ukupno 150 do 300 minuta umjerene aerobne tjelesne aktivnosti tjedno, što može uključivati brzo hodanje, vožnju bicikla, plivanje ili druge aktivnosti prilagođene dobi i fizičkim mogućnostima.

Posebno je važno ne zanemarivati liječničke kontrole ako postoje dodatni čimbenici rizika, primjerice obiteljska sklonost kardiovaskularnim bolestima ili ranije dijagnosticirana bolest srca i krvnih žila. Ivezić-Lalić podsjeća i na mogućnost korištenja akcija mjerenja krvnog tlaka i šećera koje organiziraju patronažne službe Doma zdravlja Sisačko-moslavačke županije.

Organ veličine šake koji radi bez prestanka

Srce je šuplji mišićni organ približno veličine šake i glavna pumpa našeg organizma. Neprekidnim potiskivanjem krvi omogućuje dopremu kisika i hranjivih tvari stanicama, tkivima i organima.

Tijekom samo jednog dana srce prosječne odrasle osobe može otkucati približno 100.000 puta. Radi dok spavamo, odmaramo, hodamo, vježbamo, smijemo se ili smo pod stresom.

Upravo zato važno je prepoznati kada nam možda šalje upozorenje.

Među simptomima zbog kojih treba obratiti pozornost su pritisak, stezanje ili težina u prsima, nedostatak zraka, neuobičajeno brzo umaranje, lupanje ili nepravilan rad srca te iznenadna vrtoglavica ili omaglica.

Kod srčanog udara bol ili nelagoda može se osjećati kao pritisak ili stezanje u prsima te se širiti prema ruci, ramenu, vratu, čeljusti ili leđima. Međutim, simptomi nisu kod svih ljudi jednaki niti je svaku bol u prsima moguće pouzdano procijeniti kod kuće.

Zato kod nove, jake ili neobjašnjive boli ili pritiska u prsima, osobito ako ne prolazi ili je praćen nedostatkom zraka, hladnim znojem, mučninom, slabošću ili širenjem boli, treba odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.

„Nema boljeg lijeka za srce od prevencije“

Poruka Milkice Ivezić-Lalić povodom Svjetskog dana srca zapravo je vrlo jednostavna – o srcu ne trebamo početi razmišljati tek kada se pojavi problem.

Boravak na otvorenom, šetnja i redovita tjelesna aktivnost prilagođena vlastitim mogućnostima, dovoljno tekućine, kvalitetna prehrana, odmor i druženje s ljudima koji nam odgovaraju male su svakodnevne navike koje mogu biti dio brige o zdravlju.

Kod osoba kod kojih stres i anksioznost dovode do ubrzanog rada srca mogu pomoći i tehnike opuštanja i sporijeg, dijafragmalnog disanja, ali one nisu zamjena za liječničku procjenu kada postoje simptomi koji bi mogli upućivati na bolest srca.

„Nema lijeka za srce boljeg od prevencije. Provodite vrijeme vani, krećite se, šetajte i vježbajte u skladu sa svojom dobi i fizičkim mogućnostima. I čuvajte svoje srčeko“, poručuje Milkica Ivezić-Lalić.

Svjetski dan srca zato nije samo datum u kalendaru. Može biti dobar podsjetnik da provjerimo krvni tlak, ustanemo od računala, prošetamo pola sata ili napokon dogovorimo pregled koji već neko vrijeme odgađamo. Jer o srcu je ipak najbolje početi brinuti dok još radi bez upozorenja.