Kako sigurno preživjeti toplinski val? Donosimo najvažnije savjete za zaštitu zdravlja

Visoke temperature koje su posljednjih dana zahvatile Hrvatsku predstavljaju ozbiljan izazov za organizam, osobito za djecu, starije osobe i kronične bolesnike. Kako se zaštititi od dehidracije, toplinskog udara i drugih zdravstvenih tegoba, razgovarali smo s Milkicom Ivezić-Lalić, dipl. fizioterapeutkinjom, koja je podijelila niz korisnih savjeta za sigurno ponašanje tijekom toplinskog vala.

Izbjegavajte sunce u najtoplijem dijelu dana

Kako ističe naša sugovornica, najvažnije je, kad god je to moguće, izbjegavati boravak na suncu između 10 i 17 sati. Ako izlazak nije moguće odgoditi, preporučuje nošenje lagane odjeće svijetlih boja od prirodnih materijala poput pamuka i lana.

– Prirodni materijali omogućuju koži da diše i lakše otpušta višak topline putem znojenja. Sintetička odjeća zadržava toplinu i znoj, zbog čega može doći do pregrijavanja organizma i dehidracije.

Dodaje kako ni sportska odjeća koja brzo odvodi znoj nije uvijek najbolji izbor tijekom velikih vrućina jer može potaknuti još intenzivnije znojenje, a time i gubitak tekućine.

Vodu treba piti i prije nego što osjetite žeđ

Posebno naglašava važnost redovite hidratacije.

Djeca i starije osobe žeđ često ne osjećaju dovoljno izraženo, zbog čega je potrebno unositi tekućinu i prije nego što se pojavi osjećaj žeđi.

– Kada osjetimo žeđ, organizam je već počeo gubiti tekućinu. Tijekom velikih vrućina potrebno je piti redovito, prvenstveno vodu – ističe.

Kolika je potrebna količina vode ovisi o aktivnostima i izloženosti suncu. Osobama koje veći dio dana provode na otvorenom preporučuje unos više od dvije litre vode dnevno, dok je onima koje borave u zatvorenom prostoru najčešće dovoljno oko litre i pol, uz dovoljan unos voća, povrća i juha.

Juha, minerali i domaća limunada mogu pomoći

Nakon duljeg boravka na visokim temperaturama organizmu je potrebno nadoknaditi ne samo vodu nego i minerale izgubljene znojenjem.

Naša sugovornica savjetuje konzumaciju juha jer sadrže natrij koji potiče unos tekućine, ali i izotoničnih napitaka koji pomažu nadoknaditi izgubljene elektrolite.

Kao jednostavno domaće rješenje preporučuje limunadu, a može se pripremiti i od naranče uz manju količinu dodanog šećera. Osobe s dijabetesom trebaju koristiti zaslađivače koji su im dopušteni.

S alkoholom treba biti posebno oprezan

Iako hladno piće može pružiti trenutačno osvježenje, alkohol vrlo brzo dovodi do pojačane dehidracije.

– Alkohol potiče pojačano mokrenje, a time i dodatni gubitak tekućine. Zato ga tijekom toplinskog vala treba konzumirati vrlo oprezno i uvijek uz dovoljan unos vode – upozorava.

Kronični bolesnici posebno su osjetljivi

Osobe koje boluju od dijabetesa, visokog krvnog tlaka, onkoloških ili autoimunih bolesti trebaju biti posebno oprezne tijekom visokih temperatura.

Ivezić-Lalić savjetuje da takve osobe izbjegavaju boravak na otvorenom u najtoplijem dijelu dana te sve obveze, poput odlaska u trgovinu, rada u vrtu ili rekreacije, obavljaju u jutarnjim ili večernjim satima.

Zaštitite se odjećom i boravite u hladu

Ako je boravak na otvorenom neizbježan, preporučuje što češći boravak u hladu, redovite pauze i stalnu hidraciju.

Ističe kako danas postoji i odjeća sa zaštitnim UV faktorom, kao i šeširi i kape koji dodatno štite od štetnog sunčevog zračenja.

Kako prepoznati toplinski udar?

Glavobolja, omaglica, izrazita slabost i osjećaj pregrijanosti mogu biti prvi znakovi toplinskog udara.

U takvoj situaciji potrebno je što prije rashladiti organizam.

– Ako niste u mogućnosti odmah ući u klimatiziran prostor, dobro je namočiti majicu ili maramu hladnom vodom i staviti je oko vrata. Mokra odjeća učinkovito odvodi višak topline iz tijela.

Po dolasku kući preporučuje tuširanje mlakom vodom, boravak u rashlađenoj prostoriji te nadoknadu tekućine. U ljekarnama su dostupni i pripravci za oralnu rehidraciju (ORS) koji mogu pomoći organizmu da se brže oporavi.

Umjereno sa sunčanjem

Na kraju razgovora Milkica Ivezić-Lalić podsjeća da sunce ima i svoje dobrobiti jer organizmu omogućuje stvaranje vitamina D, ali upozorava da pretjerano izlaganje UV zrakama nosi ozbiljne rizike.

– Koža pamti svako izgaranje. Madež koji je više puta bio opečen tijekom godina može postati ozbiljan zdravstveni problem. Zato je najbolje zaštititi se odjećom, hladovinom i izbjegavanjem sunca kada je ono najjače.

Ako ipak dođe do opeklina, preporučuje hlađenje kože te primjenu rashlađenog gela aloe vere ili pjene za brijanje s mentolom uz hladne obloge.

Prevencija je najbolja zaštita

Toplinski valovi sve su češći i intenzivniji, stoga je odgovorno ponašanje najbolji način zaštite zdravlja. Dovoljno tekućine, izbjegavanje sunca u najtoplijem dijelu dana, lagana odjeća i pravodobno prepoznavanje simptoma pregrijavanja mogu spriječiti ozbiljne zdravstvene posljedice i omogućiti da ljetne dane provedemo sigurno.