Danas obilježavamo Međunarodni dan rezervata biosfere: Znate li koja su dva hrvatska područja na UNESCO-ovu popisu?

Svake godine 3. studenoga obilježava se Međunarodni dan rezervata biosfere, posvećen očuvanju prirode, biološke raznolikosti i održivom razvoju. Riječ je o područjima koja imaju iznimnu prirodnu vrijednost, ali i važnu ulogu u životu lokalnog stanovništva. Među njima se nalaze i dva područja u Hrvatskoj.

Međunarodni dan rezervata biosfere proglasio je UNESCO 2021. godine kako bi istaknuo važnost usklađivanja zaštite prirode i ljudskih aktivnosti. Cilj nije samo očuvati ugrožene biljne i životinjske vrste, nego i pokazati kako čovjek može živjeti i razvijati se bez narušavanja prirodne ravnoteže.

Rezervati biosfere dio su UNESCO-ova programa „Čovjek i biosfera“, a predstavljaju područja u kojima se povezuju zaštita prirode, znanstvena istraživanja, obrazovanje i održivi gospodarski razvoj.

Hrvatska ima dva rezervata biosfere

Na UNESCO-ovu popisu rezervata biosfere u Hrvatskoj nalaze se planina Velebit i prekogranični rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav.

Velebit je prvi hrvatski rezervat biosfere, uvršten u UNESCO-ovu mrežu 1977. godine. Poznat je po iznimnoj raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta, šumskim ekosustavima, krškim fenomenima te brojnim špiljama i jamama.

Drugi hrvatski rezervat biosfere, Mura – Drava – Dunav, proglašen je 2012. godine kao hrvatsko-mađarski prekogranični rezervat.

Njegova je posebnost u tome što obuhvaća vrijedne riječne i poplavne ekosustave, uključujući šume, močvare, rukavce i staništa brojnih rijetkih životinjskih vrsta.

Godine 2021. ovo je područje postalo dio prvog UNESCO-ova rezervata biosfere koji povezuje čak pet država – Hrvatsku, Austriju, Sloveniju, Mađarsku i Srbiju.

Rezervat Mura – Drava – Dunav prostire se na gotovo milijun hektara i obuhvaća približno 700 kilometara riječnih tokova, zbog čega se smatra najvećim zaštićenim riječnim područjem u Europi.

Zašto su rezervati biosfere važni?

Rezervati biosfere nisu područja iz kojih je čovjek isključen. Naprotiv, njihov je cilj omogućiti skladan suživot ljudi i prirode.

U njima se potiču održiva poljoprivreda, odgovoran turizam, očuvanje tradicionalnih djelatnosti i znanstvena istraživanja.

Posebno su važni u vrijeme klimatskih promjena jer očuvane šume, močvare i rijeke pridonose zaštiti prirodnih staništa, ublažavanju posljedica poplava i očuvanju biološke raznolikosti.

Prirodna bogatstva koja trebamo sačuvati

Iako nema status UNESCO-ova rezervata biosfere, Park prirode Lonjsko polje još je jedan primjer iznimno vrijedne hrvatske prirodne baštine.

Ovo veliko poplavno područje uz rijeku Savu međunarodno je značajno močvarno stanište, poznato po bogatom ptičjem svijetu, tradicionalnom načinu života i važnoj ulozi u prirodnoj zaštiti od poplava.

Obilježavanje Međunarodnog dana rezervata biosfere prilika je da se podsjetimo kako očuvanje prirode nije odgovornost samo znanstvenika i institucija. Ono počinje i svakodnevnim odlukama pojedinaca, od odgovornog odlaganja otpada do poštovanja prirodnih staništa i zaštite okoliša.

Priroda nije samo prostor koji nas okružuje, nego i nasljeđe koje ostavljamo budućim generacijama.