Zašto nam se čini da vrijeme prolazi sve brže što smo stariji? Znanstvenici imaju nekoliko objašnjenja

Sjećate li se vremena kada su ljetni praznici trajali gotovo beskonačno? Kada je razdoblje od jednog rođendana do drugog izgledalo kao cijela vječnost? Danas se često pitamo kako je već petak, kamo je nestao cijeli mjesec i kako je moguće da se ponovno približava kraj godine. Osjećaj da vrijeme prolazi sve brže s godinama poznat je mnogima, a znanstvenici već desetljećima pokušavaju objasniti zašto se to događa.

Vrijeme na satu prolazi jednakom brzinom bez obzira na naše godine. Međutim, način na koji ga doživljavamo može se znatno razlikovati.

Na naš osjećaj protoka vremena utječu pažnja, emocije, svakodnevne aktivnosti, sjećanja, ali i količina obveza kojima smo opterećeni.

Istraživanje na 499 osoba: Vrijeme doista može djelovati brže s godinama

Njemački istraživači Marc Wittmann i Sandra Lehnhoff objavili su 2005. godine u znanstvenom časopisu Psychological Reports istraživanje u kojem je sudjelovalo 499 osoba u dobi od 14 do 94 godine.

Ispitivali su kako ljudi različite životne dobi doživljavaju prolazak vremena.

Rezultati su uglavnom podržali raširen osjećaj da vrijeme s godinama prolazi sve brže. Ipak, utjecaj dobi bio je relativno malen, što pokazuje da godine nisu jedini čimbenik koji oblikuje naš doživljaj vremena.

Drugim riječima, osjećaj da nam život ubrzava nije neobičan, ali nije ni pravilo koje jednako vrijedi za sve ljude.

Zašto su nam ljeta u djetinjstvu trajala toliko dugo?

Djetinjstvo je ispunjeno novim iskustvima. Prvi odlazak u školu, nova prijateljstva, putovanja, igre i otkrivanje svijeta stvaraju brojne uspomene.

Kada se kasnije prisjećamo takvog razdoblja, ono nam se može činiti duljim jer imamo više različitih događaja kojih se možemo prisjetiti.

U odrasloj dobi mnogi dani postaju slični. Odlazak na posao, kućanske obveze i ustaljeni raspored često se ponavljaju, zbog čega se pojedini dani u sjećanju teže razlikuju.

Upravo je utjecaj rutine na doživljaj vremena bio predmet znanstvenog istraživanja objavljenog 2003. godine.

Znanstvenici potvrdili: Rutinske aktivnosti u sjećanju traju kraće

Istraživačice Dinah Avni-Babad i Ilana Ritov sa Sveučilišta u Jeruzalemu provele su četiri eksperimenta i dva terenska istraživanja kako bi ispitale utjecaj rutine na procjenu trajanja vremena.

Njihovi rezultati, objavljeni u časopisu Journal of Experimental Psychology: General, pokazali su da su sudionici razdoblja provedena u rutinskim aktivnostima naknadno procjenjivali kraćima od razdoblja ispunjenih manje uobičajenim aktivnostima.

Zanimljivo je da su u određenim uvjetima, kada su sudionici unaprijed znali da će procjenjivati trajanje aktivnosti, rezultati bili drukčiji.

To pokazuje važnu razliku između vremena koje upravo proživljavamo i vremena kojeg se kasnije prisjećamo.

Zamislite dva tjedna. Tijekom prvog svakodnevno odlazite na posao i obavljate uobičajene obveze. Tijekom drugog putujete, upoznajete nova mjesta i doživljavate nešto drukčije.

Iako oba traju jednako dugo, drugi bi vam tjedan mogao ostaviti više različitih uspomena i u sjećanju djelovati dulje.

Nisu samo godine krive: Važnu ulogu ima i osjećaj da stalno nekamo žurimo

Još jedno zanimljivo istraživanje objavili su 2013. godine Steve M. J. Janssen, Makiko Naka i William J. Friedman u časopisu Time & Society.

U istraživanju je sudjelovalo 868 osoba, a znanstvenici su ih pitali koliko im se brzo činilo da su prošli prethodni tjedan, mjesec, godina i deset godina.

Rezultati su pokazali da dob nije bila značajno povezana s procjenom brzine prolaska kraćih razdoblja. Razlika povezana s godinama pojavila se pri procjeni proteklog desetljeća.

Posebno je zanimljivo da su osobe koje su osjećale veći vremenski pritisak češće navodile kako im vrijeme brzo prolazi.

Istraživači su također utvrdili da ljudi mogu podcjenjivati koliko su u prošlosti bili opterećeni obvezama.

Takva iskrivljenja sjećanja mogla bi djelomično objasniti zašto nam se čini da je život nekada tekao sporije.

Istraživanje na gotovo 1.900 ljudi donijelo je iznenađujuće rezultate

Znanstvenici William J. Friedman i Steve M. J. Janssen još su 2010. godine objavili istraživanje u časopisu Acta Psychologica, u kojem je sudjelovalo 1.865 odraslih osoba iz dvije zemlje, u dobi od 16 do 80 godina.

Rezultati su pokazali da ljudi različitih generacija često imaju osjećaj kako vrijeme brzo prolazi.

Suprotno uvriježenom mišljenju, razlike među dobnim skupinama uglavnom su bile male. Značajnije su se pojavile kada su ispitanici procjenjivali koliko je brzo prošlo posljednjih deset godina.

Ovi nalazi upućuju na to da osjećaj ubrzanog prolaska vremena nije isključivo posljedica starenja. Važni su i način na koji pamtimo prošlost te pritisak svakodnevnih obveza.

Možemo li usporiti osjećaj da nam život prolazi prebrzo?

Vrijeme ne možemo zaustaviti, ali možemo pokušati promijeniti način na koji doživljavamo svakodnevicu.

Nova iskustva mogu nam pomoći u stvaranju raznovrsnijih i upečatljivijih uspomena. To ne znači da moramo stalno putovati ili uvoditi velike životne promjene.

Ponekad je dovoljno naučiti nešto novo, otići na izlet, promijeniti uobičajenu rutu šetnje, posjetiti prijatelja ili se posvetiti hobiju za koji dugo nismo imali vremena.

Ipak, važno je naglasiti da znanstvena istraživanja ne dokazuju kako će takve aktivnosti nužno usporiti subjektivni protok vremena. One mogu obogatiti naša iskustva i način na koji ih kasnije pamtimo.

Možda vrijeme ne prolazi brže, nego se drukčije sjećamo života

Osjećaj da godine sve brže prolaze poznat je mnogima, no istraživanja pokazuju da za njega ne postoji jedno jednostavno objašnjenje.

Način na koji pamtimo prošlost, svakodnevna rutina, količina obveza i životna iskustva zajedno oblikuju naš doživljaj vremena.

Zato sljedeći put kada pomislite kako je godina proletjela, pokušajte se prisjetiti svega što ste tijekom nje doživjeli.

Možda ćete otkriti da se između dva kalendarska datuma dogodilo mnogo više nego što vam se na prvi pogled činilo.

Znanstveni izvori

1. Wittmann, M. i Lehnhoff, S. (2005.) – Age Effects in Perception of Time, Psychological Reports.
2. Avni-Babad, D. i Ritov, I. (2003.) – Routine and the Perception of Time, Journal of Experimental Psychology: General.
3. Janssen, S. M. J., Naka, M. i Friedman, W. J. (2013.) – Why Does Life Appear to Speed Up as People Get Older?, Time & Society.
4. Friedman, W. J. i Janssen, S. M. J. (2010.) – Aging and the Speed of Time, Acta Psychologica.