Suhi ili produktivni kašalj – koje biljke i sirupe odabrati

Proizvodi protiv kašlja među najprodavanijim su OTC preparatima u ljekarnama, osobito u
ovo doba godine. Gotovo svaka druga osoba traži sirup protiv kašlja, a tada neizbježno
slijedi ono famozno pitanje: “suhi ili produktivni?”
Iako većina ljudi zna da razlika postoji, često nisu sigurni o kojem se tipu kašlja kod njih
zapravo radi. U nastavku teksta donosim savjete kako razlikovati vrste kašlja te koje biljke
ima smisla odabrati, ovisno o vrsti.

Suhi kašalj je nadražajan, ne prati ga stvaranje sluzi i često se javlja u napadajima. Najčešće
se pojavljuje na početku infekcije, kod iritacije sluznice dišnih puteva, nakon prehlade ili kao
posljedica suhog zraka.
Produktivni kašalj prati stvaranje i izbacivanje sluzi iz dišnih puteva. Iako je neugodan, ima
zaštitnu ulogu jer pomaže čišćenju bronha.
U praksi se razlika između suhog i produktivnog kašlja najlakše prepoznaje po onome što se
događa tijekom samog kašljanja. Kod suhog kašlja nema osjećaja sluzi, kašalj je
nadražajan, “grebe” u grlu i često se javlja navečer ili noću. Može se pogoršati u suhim,
grijanim prostorima te nakon govora ili smijeha.
Produktivni kašalj prepoznaje se po osjećaju sekreta u prsima ili grlu i potrebi za
iskašljavanjem. Nakon iskašljavanja kašalj se obično smanjuje, a osjećaj “začepljenosti” u
prsima postupno popušta.

Danas je na tržištu zaista velik izbor preparata za ublažavanje kašlja, od sintetskih do
prirodnih. Budući da je moje područje rada fitoterapija, u ovom ću se tekstu fokusirati
uglavnom na biljne pripravke.
Najjednostavniji izbor često su čajevi. Nakon njih dolaze sirupi, koji najčešće sadrže
ekstrakte biljaka s djelovanjem na kašalj. Uz to, dostupni su i tekući biljni ekstrakti te pastile
koje mogu pomoći u smirivanju nadražene sluznice i kašlja.

BILJKE KOD SUHOG KAŠLJA
Kod suhog, nadražajnog kašlja cilj terapije nije poticanje iskašljavanja, već umirivanje
nadražene sluznice, smanjenje refleksa kašlja i stvaranje zaštitnog sloja na sluznici dišnih
puteva. U tu svrhu najčešće se koriste biljke bogate sluzima te biljke s blagim spazmolitičkim
i antitusivnim djelovanjem.

Bijeli sljez (Althaea officinalis, Malvaceae)
Bijeli sljez je jedna od najpoznatijih biljaka kod suhog kašlja. Korijen i list sadrže veliku
količinu biljnih sluzi (polisaharida), koje oblažu sluznicu ždrijela i gornjih dišnih puteva te je
štite od daljnje iritacije. Djeluje umirujuće, protuupalno i refleksno smanjuje potrebu za
kašljanjem.
Priprema čaja:
Za bijeli sljez preporučuje se hladna maceracija. Jednu žlicu usitnjenog korijena preliti s
hladnom vodom, ostaviti 1–2 sata (ili preko noći), potom procijediti i lagano zagrijati prije
konzumacije. Ne kuhati.

Crni sljez (Malva sylvestris, Malvaceae)
Crni sljez, osobito njegov cvijet i list, također je bogat biljnim sluzima, flavonoidima i
antocijanima. Djeluje slično bijelom sljezu – umiruje nadraženu sluznicu, smanjuje osjećaj
grebanja u grlu i ublažava suhi kašalj.
Priprema čaja:
Može se pripremati kao hladna ili topla infuzija. Kod izraženog nadražaja prednost se daje
hladnoj maceraciji, dok je kod blažih tegoba dovoljan i kratki preljev toplom vodom (bez
dugog kuhanja).

Plućnjak (Pulmonaria officinalis, Boraginaceae)
Plućnjak sadrži sluzi, tanine, flavonoide i silicijevu kiselinu. Tradicionalno se koristi kod
suhog i nadražajnog kašlja, ali i kod oporavka sluznice nakon infekcija. Djeluje blago
protuupalno i adstringentno.
Priprema čaja:
Jednu do dvije čajne žličice biljke preliti vrućom vodom, ostaviti poklopljeno 10 minuta i
procijediti. Pije se svježe pripremljen čaj.

Rosika (Drosera rotundifolia, Droseraceae)
Rosika je biljka s izraženim antitusivnim djelovanjem. Sadrži naftokinone (npr. droseron),
flavonoide i gorke tvari koje djeluju na refleks kašlja, smanjujući učestalost i jačinu napadaja
suhog kašlja, osobito noću.
Priprema čaja:
Pola čajne žličice biljke preliti s 250ml kipuće vode, natapati 10-15 minuta, procijediti. Piti 3-4
šalice čaja dnevno.

Grindelija (Grindelia spp., Asteraceae)
Grindelija sadrži smole, eterično ulje i flavonoide. Djeluje umirujuće na nadraženu sluznicu,
ali i blago spazmolitički, što je čini korisnom kod suhog, grčevitog kašlja i osjećaja stezanja u
prsima.
Priprema čaja:
Jednu čajnu žličicu biljke preliti vrućom vodom, ostaviti 10 minuta i procijediti. Zbog
intenzivnog okusa često se kombinira s drugim biljkama, a često se nalazi u sirupima protiv
kašlja.

BILJKE KOD PRODUKTIVNOG KAŠLJA
Kod produktivnog kašlja cilj terapije je olakšati razrjeđivanje i izbacivanje sluzi iz dišnih
puteva, smanjiti osjećaj težine u prsima te podržati prirodni mehanizam čišćenja bronha. U
tu svrhu koriste se biljke s ekspektorantnim, sekretolitičkim i blago spazmolitičkim
djelovanjem.

Bršljan (Hedera helix, Araliaceae)
List bršljana sadrži triterpenske saponine, ponajviše hederasaponin C, koji djeluju
sekretolitički i spazmolitički. Bršljan pomaže razrjeđivanju guste sluzi, olakšava iskašljavanje
i smanjuje grč bronha, zbog čega se često koristi kod produktivnog kašlja, osobito uz osjećaj
stezanja u prsima.
Način primjene:
Zbog potencijalne toksičnosti svježe biljke, bršljan se ne koristi kao kućni čaj, već u obliku
standardiziranih gotovih sirupa i pripravaka.

Jaglac (Primula veris / Primula elatior, Primulaceae)
Korijen jaglaca bogat je saponinima koji potiču razrjeđivanje bronhalnog sekreta i olakšavaju
njegovo izbacivanje. Djeluje ekspektorantno i blago protuupalno, a često se koristi kod
produktivnog kašlja s gustom, teško pokretnom sluzi.
Priprema čaja:
Jednu čajnu žličicu usitnjenog korijena preliti hladnom vodom, kratko zagrijati do vrenja,
kuhati 5 minuta, ostaviti još 10 minuta u vrućoj vodi i procijediti.

Timijan (Thymus vulgaris, Lamiaceae)
Timijan sadrži eterično ulje bogato timolom i karvakrolom, flavonoide i fenolne kiseline.
Djeluje antiseptički, ekspektorantno i blago spazmolitički. Osim što olakšava iskašljavanje,
timijan pomaže i kod iritacije dišnih puteva uzrokovane infekcijom.
Priprema čaja:
Jednu čajnu žličicu biljke preliti vrućom vodom, poklopiti i ostaviti 10 minuta. Čaj se pije
topao, po mogućnosti u manjim, češćim gutljajima.

Smrekini vršci (Picea abies, Pinaceae)
Mladi vršci smreke sadrže eterična ulja, smole, flavonoide i vitamin C. Djeluju
ekspektorantno i blago antiseptički te pomažu razrjeđivanju i lakšem izbacivanju sluzi iz
dišnih puteva. Tradicionalno se koriste kod produktivnog kašlja, osobito uz osjećaj težine i
punoće u prsima.
Način primjene:
Najčešće se primjenjuju u obliku sirupa od smrekinih vršaka, koji se priprema hladnom
maceracijom sa šećerom ili medom. Čaj se koristi rjeđe zbog jačine djelovanja i intenzivnog
okusa.

BILJKE KOD SVIH TIPOVA KAŠLJA
Neke biljke imaju dovoljno širok spektar djelovanja da se mogu koristiti i kod suhog i kod
produktivnog kašlja. One istovremeno umiruju nadraženu sluznicu, olakšavaju iskašljavanje i
djeluju blago protuupalno, zbog čega su dobar izbor u prijelaznim fazama kašlja ili kada
simptomi nisu jasno izraženi.

Divizma (Verbascum thapsus, Scrophulariaceae)
Cvijet i list divizme sadrže biljne sluzi, saponine i flavonoide. Djeluje umirujuće na sluznicu
dišnih puteva, olakšava iskašljavanje i smanjuje nadražaj. Posebno je korisna kod kašlja koji
se „lomi“ između suhog i produktivnog. Ona je moja najdraža biljka kad je kašalj u pitanju i s
njom nećete pogriješiti.
Priprema čaja:
Jednu do dvije čajne žličice suhog cvijeta preliti vrućom vodom, ostaviti 10 minuta i
obavezno procijediti kroz gusto cjedilo ili gazu, zbog sitnih dlačica na biljci.

Trputac (Plantago lanceolata, Plantaginaceae)
Trputac sadrži sluzi, iridoidne glikozide (aukubin), flavonoide i tanine. Djeluje protuupalno,
antibakterijski i umirujuće na sluznicu, a istovremeno pomaže kod produktivnog kašlja
olakšavanjem iskašljavanja.
Priprema čaja:
Jednu čajnu žličicu lista preliti vrućom vodom, poklopiti i ostaviti 10 minuta. Često se koristi i
u obliku sirupa.

Majčina dušica (Thymus serpyllum, Lamiaceae)
Majčina dušica sadrži eterično ulje bogato timolom i karvakrolom, flavonoide i fenolne
kiseline. Djeluje antiseptički, spazmolitički i blago ekspektorantno, zbog čega je korisna kod
različitih tipova kašlja, osobito kada je prisutna iritacija ili blaga infekcija.
Priprema čaja:
Jednu čajnu žličicu biljke preliti vrućom vodom, poklopiti i ostaviti 10 minuta. Pije se topao, u
manjim gutljajima.

Sladić (Glycyrrhiza glabra, Fabaceae)
Korijen sladića sadrži glicirizin, flavonoide i biljne sluzi. Djeluje snažno umirujuće na
sluznicu, protuupalno i blago ekspektorantno. Koristan je kod suhog kašlja zbog sluzi, ali i
kod produktivnog kašlja jer pomaže razrjeđivanju sekreta.
Priprema čaja:
Jednu čajnu žličicu usitnjenog korijena preliti hladnom vodom, zagrijati do vrenja i kuhati
5–10 minuta, zatim procijediti.

Islandski lišaj (Cetraria islandica, Parmeliaceae)
Islandski lišaj sadrži velike količine biljnih sluzi i lišajnih kiselina. Djeluje zaštitno i umirujuće
na sluznicu dišnih puteva te blago antimikrobno. Posebno je koristan kod nadražajnog
kašlja, ali i u fazi oporavka kada je sluznica osjetljiva.
Priprema čaja:
Najčešće se koristi kao hladna maceracija ili kratko kuhanje kako bi se smanjila gorčina.
Često je sastavni dio gotovih sirupa i pastila, rjeđe se koristi kao čaj.

OSTALI PREPARATI PROTIV KAŠLJA KOJE VRIJEDI SPOMENUTI
Uz biljne čajeve i sirupe, postoje i drugi preparati koji mogu biti korisni kao podrška kod
kašlja, ovisno o simptomima i fazi u kojoj se nalazimo.
Med je jedan od najjednostavnijih i najčešće korištenih prirodnih pripravaka. Djeluje
umirujuće na sluznicu, smanjuje nadražaj i može ublažiti noćni kašalj, osobito kod suhog
kašlja. Najbolje ga je uzimati samostalno ili dodati u mlak čaj, nikako u vrući napitak.
Propolis se koristi zbog svojih antimikrobnih i protuupalnih svojstava. Najčešće se
primjenjuje u obliku spreja, kapi ili pastila, a koristan je osobito kod kašlja povezanog s
infekcijama gornjih dišnih puteva i nadraženim grlom.
N-acetilcisten (NAC) je poznat kao mukolitik jer pomaže razrjeđivanju guste sluzi i olakšava
iskašljavanje. Najčešće se koristi kod produktivnog kašlja, ali nije prikladan kod suhog,
nadražajnog kašlja bez sekreta.
Biljni ekstrakti i tinkture omogućuju preciznije doziranje i često jače djelovanje u odnosu na
čajeve. Mogu se koristiti samostalno ili u kombinaciji, ali ih je važno birati ciljano, ovisno o
vrsti kašlja.
Biljne pastile dobar su izbor kod nadraženog grla i suhog kašlja, osobito kada je prisutno
grebanje, peckanje ili osjećaj suhoće. Njihova je prednost što djeluju lokalno i produženo,
stvarajući zaštitni sloj na sluznici.
Kod kašlja je ključno prvo prepoznati o kojem se tipu kašlja radi, a tek potom birati
odgovarajuće biljke i pripravke. Suhi i produktivni kašalj zahtijevaju različit pristup, a
pogrešan odabir preparata može produžiti tegobe umjesto da ih olakša.
Biljna terapija nudi širok raspon mogućnosti, ali kao i kod svega, važno je koristiti je
promišljeno. Ako kašalj traje dulje, pogoršava se ili je praćen drugim simptomima poput
povišene temperature, otežanog disanja ili boli u prsima, uvijek je važno potražiti savjet
liječnika. Cilj nije samo „utišati“ kašalj, već podržati tijelo u procesu oporavka.

O Autoru:
Sanja Cvetkovski je fitoaromaterapeutkinja iz Novske i vlasnica fitoaromaterapijskog
savjetovališta. Bavi se individualnim savjetovanjima, radionicama i edukacijama u području
fitoaromaterapije i zdravlja, uz stručnu podlogu iz farmacije i mikronutricije te cjeloviti pristup
radu.