Danas je Martinje: Znate li zašto se krsti mošt i kako je nastao ovaj običaj?

Diljem Hrvatske danas, 11. studenoga, obilježava se Martinje, blagdan svetog Martina koji je u narodnoj tradiciji postao simbol završetka vinogradarske godine i pretvaranja mošta u mlado vino. Uz tradicionalno krštenje mošta, Martinje je poznato po druženjima, bogatoj trpezi i običajima koji se prenose generacijama.

Martinje ima dugu tradiciju, osobito u kontinentalnoj Hrvatskoj, gdje se stoljećima povezuje s vinogradarstvom, podrumarstvom i proslavom završetka jesenskih radova.

Iako se danas najčešće spominje u kontekstu vina i veselja, blagdan ima i svoje vjersko podrijetlo.

Tko je bio sveti Martin?

Sveti Martin iz Toursa živio je u 4. stoljeću, a prema predaji bio je rimski vojnik koji je kasnije postao kršćanski redovnik i biskup.

Jedna od najpoznatijih priča o njegovu životu govori kako je tijekom hladnog dana susreo siromašnog čovjeka te s njim podijelio svoj plašt, prerezavši ga napola.

Zbog tog čina sveti Martin postao je simbol dobrote, milosrđa i pomaganja potrebitima.

Njegov blagdan obilježava se 11. studenoga, na dan povezan s njegovim pokopom.

Zašto se na Martinje krsti mošt?

Jedan od najprepoznatljivijih običaja Martinja jest takozvano krštenje mošta, šaljivi narodni obred kojim se simbolično obilježava pretvaranje mošta u mlado vino.

U tradicionalnim proslavama glavnu ulogu ima osoba koja glumi biskupa, često nazvana moštni biskup, a koja uz duhovite govore i unaprijed osmišljeni ceremonijal obavlja simbolično krštenje.

Obred je popraćen pjesmom, šalama i veseljem, a razlikuje se od kraja do kraja.

Važno je naglasiti da krštenje mošta nije crkveni sakrament, nego pučki običaj koji se s vremenom razvio u sastavni dio martinjske tradicije.

Zašto baš 11. studenoga?

Datum Martinja povezan je s blagdanom svetog Martina, ali i s tradicionalnim ritmom vinogradarske godine.

Nakon jesenske berbe grožđa započinje proces fermentacije, tijekom kojeg se šećeri iz grožđa pretvaraju u alkohol.

Do studenoga dio mladih vina već je dovoljno odmaknuo u procesu fermentacije da se može kušati, zbog čega je upravo ovo razdoblje postalo povezano s proslavom novoga vina.

Naravno, stvarni završetak fermentacije ovisi o vrsti grožđa, temperaturi i načinu proizvodnje, pa se ne može reći da svaki mošt upravo na Martinje postaje vino.

Guska, mlinci i mlado vino

Uz Martinje se tradicionalno povezuje i bogata blagdanska trpeza.

U pojedinim hrvatskim krajevima posebno je poznata pečena guska s mlincima, dok se na stolovima često nalaze i druga jela karakteristična za jesensko razdoblje.

Običaj pripremanja guske povezuje se s legendom prema kojoj se sveti Martin, ne želeći prihvatiti imenovanje za biskupa, sakrio među guske. One su ga svojim glasanjem navodno odale.

Iako je riječ o legendi, ona je postala jedan od najpoznatijih simbola Martinja.

Martinje kao dio hrvatske tradicije

Proslave Martinja posebno su raširene u vinogradarskim krajevima sjeverne i kontinentalne Hrvatske.

U mnogim mjestima organiziraju se druženja, prigodne manifestacije i simbolična krštenja mošta, a običaj se održao i među obiteljima i prijateljima.

Martinje je tako s vremenom postalo više od vinogradarskog običaja. Za mnoge je to prilika za okupljanje, njegovanje tradicije i obilježavanje završetka još jedne vinogradarske sezone.

Uz slavlje ne zaboravite na sigurnost u prometu

Budući da su martinjske proslave često povezane s konzumacijom alkohola, važno je podsjetiti na odgovorno ponašanje u prometu.

Alkohol smanjuje sposobnost procjene, usporava reakcije i povećava rizik od prometnih nesreća.

Vozačima koji planiraju sudjelovati u proslavama preporučuje se da unaprijed organiziraju siguran povratak kući, koriste taksi ili dogovore prijevoz s osobom koja neće konzumirati alkohol.

Martinje je prilika za očuvanje običaja i zajedničko slavlje, ali najljepši završetak svakog druženja jest siguran povratak kući.

Više vijesti