Pčelarstvo OPG Đurić iz Košutarice – tri izvrsne paše, kesten podbacio

Objavljeno: 28.06.2018 - 8:05 Piše: Vjekoslav Hudolin Pročitano: 3045 puta

Uzorno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Marijane Đurić iz sela Košutarice bavi se ekološkom poljoprivredom, o čemu smo već pisali, a uz to uspješno pčelarstvom i proizvodnjom meda.

Obitelj Đurić imaju oko 320 košnica od kojih je u dva kontejnera i jednom kamionu nešto više od 200 košnica koje sele na medonosne paše diljem Hrvatske, dok je 120 košnica stacionarno u srcu Parka prirode Lonjsko polje.

Ovogodišnjom sezonom su zadovoljni, Marijana i njen suprug Željko kažu kako je ova godina lijepo započela.

– Nije bilo mraza tako da je vegetacija rano kretala, jedino što je na našem području bila poplava, pa nam je dio medonosnih biljaka ostao dosta dugo pod vodom. Unatoč tomu početak je bio izvrstan, odlično su medili vrba, uljana repica i bagrem. Amorfa je dobro krenula i onda prekinula, tako da nije dala maksimum. Košnice u stacionaru su bile pune, a nešto meda od amorfe bilo i u drugim jedinicama kada smo se vratili s bagremove paše. Nažalost, kesten kod Dvora na Uni, gdje selimo pčele svake godine, jako je podbacio, nikada nije bio lošija paša na njemu, barem za nas. Krenuo je izvrsno, onda su zaredale kiše i prestao je rano mediti, rekli su Marijana i Željko Đurić.

Plasman meda putem otkupljivača, raste prodaja na kućnom pragu

Dva kontejnera s kestenove paše preselili su na suncokret kod Cerne, a kamion s košnicma u vrijeme cvjetanje lipe bio je kod Bilogore. Zadnjih godina imali su i  dosta šumskog meda, pa kako kažu, ako budu povoljne vremenske prilike, očekuju da bi i ove sezone mogli imati i medljikovca, koji je sve cjenjeniji.

Što se tiče plasiranja proizvedenog meda glavninu meda prodaju otkupljivačima koji se bave otkupom i pakiranjem meda, a ističu kako se povećava i prodaja na kućnom pragu.

Potrošači sve više prepoznaju domaći med i kvalitetu naših sortnih meda. Morate imati kvalitetu i poraditi na marketingu i onda se može dosta prodati” kaže Željko, nadajući se da bi ovo mogla biti jedna od uspješnijih medonosnih godina. Dodaje da proizvode i manje količine propolisa i cvjetnog praha, ali budući da su seleći pčelari i da puno vremena provedu na terenu gdje imaju puno posla, najviše su usmjereni na proizvodnju meda.

Uspješno seosko gospodarstvo angažira cijelu obitelj

Poljoprivreda i pčelarstvo u obitelji angažira sve članove od najstarijih, Antuna i Jele Đurić, koji su se pčelarstvo počeli baviti šezdesetih godina prošlog stoljeća, s tim poslom nastavili Željko i njegove sestre Eva i Marina. Do početka ratnih zbivanja imali su tri kamiona i 200 košnica, no zbog rata morali su napustiti svoj dom, a nakon povratka, krenuli su od početka i ponovo uspješno.

Sada im pomažu i djeca, kći Kristina te sinovi Ivan i Alen. Kći Kristina završila je Filozofski fakultet, engleski jezik i povijest umjetnosti, a stariji sin Ivan diplomirao je elektrotehniku i računalstvo na zagrebačkom FER-u. Oboje rade. Mlađi sin Alen studira biljne znanosti na Agronomskom fakultetu u Zagrebu i već sada razmišlja o povratku na obiteljsko imanje.

Alen se planira nastaviti baviti proizvodnjom, želi ostati na selu. Sretni smo, to je vrlo pozitivno, pogotovo danas kada mnogi mladi odlaze, naš sin želi ostati na gospodarstvu. Jako nam je drago da se odlučio studirati poljoprivredu, jer bez znanja nema ni napretka – kaže Marijana, koja je 2005. godine proglašena za najuzorniju hrvatsku seosku ženu.