Datum koji ne postoji: 5. listopada 1582.
Neke dane djeluje kao da se ništa ne događa, ali jeste li znali da postoje povijesni datumi kada se ništa nije ni moglo dogoditi jer nisu postojali. Premda zvuči kao priča iz znanstvene fantastike, takav je dan doista postojao — ili bolje rečeno, nije. Datum 5. listopada 1582., kao i neki drugi datumi te značajne godine, izbrisan je iz kalendara i zauvijek izgubljen u ništavilu. To ujedno čini 1582. godinu najkraćom godinom u povijesti.
Razlog je bilo uvođenje novog kalendara. Naime, astronomi su shvatili da julijanski kalendar, koji je tada bio u upotrebi, ima mali problem — bio je predug za otprilike 11 minuta godišnje. Iako 11 minuta zvuči bezazleno, taj se višak kroz šesnaest stoljeća pretvorio u ozbiljan pomak, oko deset punih dana. Zbog toga se datum proljetne ravnodnevnice znatno pomaknuo od stvarnog astronomskog fenomena, što je utjecalo na pogrešno računanje Uskrsa — neprihvatljiva situacija za Katoličku crkvu.
Papa Grgur XIII. stoga je donio dekret kojim je uveden novi kalendar, koji po njemu nazivamo gregorijanskim kalendarom. No, kako bi se kalendari uskladili sa stvarnim astronomskim ciklusom, bilo je potrebno preskočiti deset dana. Tako je 4. listopada 1582. godine postao posljednji dan julijanskog kalendara, a sljedeći dan nije bio 5. listopada, već 15. listopada. Današnji datum, 5. listopada, stoga u toj godini, kao ni u historiografiji, uopće ne postoji.

Ipak, ova promjena nije se dogodila u cijelom svijetu istovremeno. Zemlje poput Italije, Španjolske i Poljske odmah su prihvatile reformu, no mnoge su države još su godinama, a neke čak i stoljećima, rabile julijanski kalendar. Engleska je, primjerice, prešla na gregorijanski kalendar 1752. godine, a Grčka tek 1923. godine! Za to vrijeme, razlike u kalendarima dovodile su do ozbiljne zbrke, pogotovo kad su bile u pitanju međunarodne komunikacije, trgovina ili diplomacija.