Tajna groba broj 1 kod crkve sv. Luke

U razdoblju od 16. do 21. veljače, kada se obilježavaju Dani glagoljice i glagoljaštva, posebnu pozornost zaslužuju arheološki nalazi koji potvrđuju prisutnost glagoljaške tradicije i izvan primorskih krajeva. Jedan od iznimno značajnih primjera dolazi upravo iz novljanskog kraja, s lokaliteta srednjovjekovne crkve sv. Luke.

Tijekom arheoloških istraživanja koja su se na tom lokalitetu provodila 2018. godine, a vodili su ih arheolozi Juraj Belaj, Ivan Drnić, Antonio Džaja i njihovi suradnici, otkriven je grob označen kao grob broj 1, u kojem je pronađeno malo brončano zvono s natpisom na uglatoj glagoljici. Zvono je otkriveno u predjelu zdjelice pokojnika, a položaj nalaza upućuje na mogućnost da ga je preminuli držao u lijevoj ruci.
Antropološkom analizom utvrđeno je da je riječ o muškarcu starosti između 30 i 40 godina. Zanimljivo je da je pokopan suprotno u odnosu na ostale ukopane osobe na istom lokalitetu – s glavom okrenutom prema istoku. Takav položaj ukopa mogao bi upućivati na poseban status pokojnika, a među mogućim tumačenjima navodi se i pretpostavka da je riječ o lokalnom župniku.

Zvono je izrađeno od slitine bakra, visine 5,6 centimetara i najvećeg promjera 4,9 centimetara. Grob u kojem je pronađeno datiran je u razdoblje između 1400. i 1440. godine, što znači da zvono ne može biti mlađe od tog vremena. Međutim, zbog naknadnih intervencija na samom predmetu, poput zamjene batića, moguće je da je ono i znatno starije od datacije ukopa.

Posebnu vrijednost nalazu daje naknadno, relativno plitko i nevješto urezan natpis na uglatoj glagoljici. Čitljiv dio natpisa glasi „MARIE MATI BO(…)“, dok je završetak, za koji se pretpostavlja da je mogao glasiti „ŽIA“, danas nečitak zbog korozije. Opravdano se može pretpostaviti da je natpis izvorno zazivao Blaženu Djevicu Mariju kao Majku Božju.

Zvona su, osim liturgijske, često imala i simboličku, pa čak i zaštitničku ulogu. Smatralo se da njihov zvuk može tjerati zlo, štititi zajednicu ili pojedinca te prizivati Božju pomoć. U tom kontekstu i ovaj natpis može se tumačiti kao zaštitnički zaziv upućen Blaženoj Djevici Mariji.

Nalaz zvona s glagoljičkim natpisom potvrđuje da je uglata glagoljica bila prisutna i u zapadnoj Slavoniji tijekom kasnog srednjeg vijeka. Iako se glagoljaška tradicija najčešće povezuje s obalnim područjima, arheološki dokazi iz Novske svjedoče o njezinoj širem rasprostranjenosti i važnosti, obogaćujući tako sliku srednjovjekovne povijesti ovoga kraja.

Izvor: Arheološka baština novljanskog kraja, urednik Ivan Drnić