Zašto se blagdan Sveta tri kralja naziva “Vodokršće”?

Blagdan je Sveta tri kralja, ili Bogojavljenje, jedan od najstarijih katoličkih blagdana. Prema Evanđelju po Mateju, tri su kralja (mudraca) “s istoka”, prateći betlehemsku zvijezdu repaticu, došli u Jeruzalem pokloniti se novorođenom Isusu.

Kršćani su počeli slaviti ovaj blagdan u 4. stoljeću. Nazvali su ga Sveta tri kralja kako bi naglasili da je Bog došao spasiti sve ljude i sve narode, što simboliziraju tri kralja – Gašpar, Melkior i Baltazar.

Tri kralja su, u stvari, predstavnici poganskih naroda koje je Bog pozvao u svoje kraljevstvo, te im je time objavio rođenje Spasitelja. Time je posvjedočio da je on Spasitelj za sve ljude.

Spomenimo kako su, po tradiciji, poslije smrti triju kraljeva, njihove relikvije odnesene u Carigrad, nakon što ih je pronašla sveta Jelena Križarica. Kasnije su odande prenesene u Milano i Köln, gdje se nalaze i danas.

Melkior je zaštitnik putnika i Svjetskoga dana mladih, a Baltazar oboljelih od epilepsije.

Današnji blagdan u našim krajevima obilježava se različitim običajima. Izdvojimo blagoslov vode, odakle dolazi i naziv Vodokršće. Iz svake kuće jedna od žena bi dolazila po blagoslovljenu vodu. Tom bi vodom domaćin kuće poškropio kuću, gospodarske zgrade, polja, voćnjake, vinograde i stoku.

Po hrvatskoj tradiciji, Sveta tri kralja označavaju završetak božićnoga razdoblja.