“Rašeljke”, najveći proizvođač konzumne šljive u Hrvatskoj – razvijaju se i u proizvođača ljekovitog bilja

Šljiva je jedna od isplativijih voćarskih kultura, a ovogodišnji urod u voćnjacima tvrtke “Rašeljke” više nego obilan. U tijeku je sezona berbe šljiva, stotinjak berača s grana otkida šljive koje se skoro svakodnevno odvoze za zemlje Europske unije, najviše za Njemačku, Italiju, Austriju i Sloveniju, a kako je u razgovoru rekao direktor tvrtke Radoslav Ivanković, dio berbe konzumnih šljiva završi i u trgovačkim lancima na hrvatskom tržištu.

– Šljive ubrane na plantažama „Rašeljke“ bile su i na policama trgovina u Novskoj. Ovisno o sorti, šljive se beru u različito vrijeme. Ovih dana na redu je kvalitetna konzumna šljiva Jojo, a očekuje nas posao s kasnim sortama koje su pogodne za industrijsku preradu, kao što je šljiva Presenta koja ima najbolji omjer šećera i kiseline, a odlična je i za sušenje – rekao je Ivanković.

Cilj je zadržati status najvećeg proizvođača konzumne šljive u Hrvatskoj, a plan je ukupno ubrati 600 do 700 tona šljive. Ugovorna cijena s koprivničkom „Podravkom“ oko otkupa uroda je oko 3 kune, što je kako ističe Ivanković, “podrška hrvatskim proizvođačima” te dodaje da bi sigurnost bio i dugoročni ugovor o otkupu s „Badelom“.

Plantaže voća, šljiva, jabuka, krušaka, ljekovitih i povrtlarskih biljki, smještene su iznad naselja Rajić, na predjelu zvanom Goleši i na nadmorskoj visini oko 350 metara, ali i na području tri susjedne županije.

U proizvodnji drugog voća dominira jabuka, Ivanković kaže, “gledamo proizvesti barem 95 posto konzumne jabuke“. Razlog je razumljiv, razlika u cijeni između konzumne i jabuke za preradu je velika.

– Za konzumnu jabuku možemo dobiti do 2,5 kune, dok je za istu količinu cijena industrijske jabuke 30 lipa. Očekujemo dvadesetak tona kruške “Santa Marija” i oko 50 tona “viljemovke”. Dio uroda jabuka i krušaka koji ne završi u konzumnoj prodaji spremamo u hladnjače, u “Frutariji” u Lipiku i “Moslavina voće” u Zagrebu – napominje Ivanković.

“Rašeljke” su jedan od najvećih projekata podizanja višegodišnjih plantaža u ovom dijelu Hrvatske. Financirani bankovnim kreditima i sufinancirani ispred pristupnih fondova Europske unije, „Rašeljkina“ proizvodnja je u sustavu certifikata Globalgap, visoko ekološke proizvodnje.

Ivanković: razvijamo se u proizvođača ljekovitog bilja

Kako bi u potpunosti iskoristiti potencijale kvalitetne zemlje za voćarsku i povrtlarsku proizvodnju godinama zarasle površine krče i oplemenjuju raznim kulturama. Javljaju se i na EU fondove za kupnju novih površina te povećanje standarda proizvodnje i prerade. Kako su prigodom obilaska plantaža „Rašeljke“ rekli gradonačelnik Marin Piletić i Vida Iličić, direktorica novljanske Razvojne agencije „NoRa“, „Rašeljka“ je postala primjer dobrog poslovanja i drugima.

– Razvijamo se i u proizvođača ljekovitog bilja, kamilice, imamo oko 220 hektara zasađene konoplje čija nas berba čeka u narednom periodu, a saditi ćemo mentu i sljez. Modernizirali smo sušare, pakirnicu, a u budućnosti očekujemo više kooperanata te novog partnera, jednu švedsku kompaniju koja dolazi na hrvatsko tržište – rekao je Radoslav Ivanković, direktor.

Niz prepreka je pred poljoprivrednim proizvođačima, i kada riješe novčane potpore, ostaje pitanje kome plasirati proizvedeno i po kojoj cijeni, a prvi problem nastanu kada počne berba jer teško je pronaći radnu snagu.

Na plantažama „Rašeljke“ berače se dovodi iz okolnih mjesta i gradova. Od naših sugovornika smo čuli kako je im je u sezoni dnevno potrebno od 300 do 400 berača, što je dosta teško. Po ubranim kilogramima dnevna zarada može biti i do tristo kuna uz osiguran prijevoz. U razgovoru s beračima, većinom su to mlađi, kažu, “da bi se zaradilo mora se i raditi“, posao nije težak, a svatko određuje sam svoju dinamiku rada.

Jedna od beračica, Nikolina Marenić, kaže da je s prijateljicama iz Kozarica u berbi cijeli tjedan i ono što zaradi biti će joj za ljetovanje.

Oni koji žele dodatno zaraditi na ovom poslu mogu sve potrebne informacije dobiti na broj mobitela 091 605 3018. Posebno se traže stručni djelatnici u poljoprivredi i voćarstvu te agronomi.