Književnik Josip Kozarac u Lipovljanima ima Spomen-sobu

Velikanu hrvatske književnosti Josipu Kozarcu Lipovljani su se odužili na najprikladniji način – dobio je i Spomen-sobu posvećenu njegovom radu, ljubavi prema šumama i lijepoj riječi.

Prošle godine uz 155. obljetnicu rođenja Josipa Kozarca u upravnoj zgradi šumarije Lipovljani, gdje je deset godina krajem 19. stoljeća radio kao šumar i upravnik, dobio je svoju Spomen-sobu. Prije više od pola stoljeća Šumarski fakultet iz Zagreba, Hrvatsko društvo književnika i Čitaonica Lipovljani prvotno su mu se odužili Spomen-pločom na zgradi Šumarije.

Osim što je bio šumar, Josip Kozarac jedan je od najistaknutijih književnika hrvatskog realizma, pisac novela i pripovijetki. Spomen-soba je povijesni presjek njegovog rada i šumarstva u Lipovljanima u kojoj su izloženi predmeti kojima se nekada služilo u šumarstvu i napisana literarna djela. Koliko je veliki trag i sjećanje na Kozarca, dokaz su stručni skupovi posvećeni njegovom literarnom opusu. Jedan od izletničkih puteljaka kroz šumu hrastova u blizini  Lipovljana nosi ime „Tenina staza“ po glavnom liku pripovijetke „Tena“, a Osnovna škola u Lipovljanima nosi Kozarčevo ime.

U  Lipovljanima je Josip Kozarac službovao od 1885. do 1895. godine ostavivši iza sebe značajan trag. Pomladio je tisuće hektara površine u blizini Lipovljana, sadnjom mladica hrasta lužnjaka, šume koja danas njemu u čast nosi njegovo ime. Cijeli kraj zadužio je kao šumar, a kao pisac Hrvatsku djelima iz kojih izvire ljubav prema šumama koja se posebno iščitava iz njegove „Slavonske šume“. Turističke i učeničke skupine danas rado obilaze hrastovu šumu koju je Josip Kozarac ostavio u naslijeđe, ali i sa zanimanjem razgledaju postav Spomen-sobe.