Kada bi se trebao obilježavati Dan neovisnosti?
Danas, 25. lipnja, obilježava se spomendan kojim se prisjećamo jedne od najbitnijih odluka Hrvatskog sabora u povijesti. Naime, na današnji datum, Hrvatski sabor izglasao je povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika – izglasao je neovisnost. Ovo glasovanje stoji uz bok najutjecajnijim odlukama iz naše tisućljetne prošlosti, poput odluke o dodjeli hrvatske krune Habsburgovcima 1527. godine i odluke Hrvatskog sabora o izlasku iz Austro-Ugarske 1918. godine.
Premda je neovisnost izglasana, međunarodna zajednica nametnula je apsurdan moratorij, što je značilo da odluka o neovisnosti stupa na snagu tek 8. listopada. Ideja je bila usporiti proces osamostaljenja Hrvatske kako bi se “izbjegao rat” ili “riješila kriza”. Uvođenje moratorija, kao i ranije uvođenje embarga, spada na dugi popis zlodjela međunarodne zajednice. Moratorij je bio legalan, da, ali nemoralan i nelogičan. Kakva “kriza” se treba riješiti? Krize nema. Hrvatski narod se na referendumu jasno izjasnio da želi izaći iz Jugoslavije s većinom od 92 posto, a potom su mu ruke vezane kako bi se “razriješila kriza” – kriza u Beogradu, kriza jugoslavenstva za koju Hrvate uopće nije briga.
Čim je moratorij istekao i čim je neovisnost stupila na snagu, zrakoplovi JNA bombardiraju Zagreb, specifično ciljajući civilne mete. Premda je sasvim jasno da se Dan neovisnosti slavi 25. lipnja kad je odluka izglasana, u nekom trenutku SDP miješa sve datume vezane uz osamostaljenje, te time izaziva znatnu zbunjenost u narodu. Svaki povijesni događaj i svako proglašenje neovisnosti u svijetu slavi se od trenutka proglašenja, a ne od trenutka stupanja na snagu, bilježenja u zapisnik ili arhiviranja. Iz tog razloga, Dan neovisnosti mora se obilježavati upravo 25. lipnja, jer je to datum kad je odluka izglasana. Naravno, SDP nije ni glasovao za tu odluku, pa im možda zato odgovara da se Dan neovisnosti što manje spominje.
Bitno je također razlikovati ovaj povijesni događaj od Dana državnosti, kada je uspostavljen Hrvatski sabor. Okupljanje tog predstavničkog tijela u slobodnim okolnostima nakon više od sedamdeset godina predstavljalo je afirmaciju neprekinute hrvatske državnosti ali i začetak suvremene Republike Hrvatske. Mnogi smatraju upravo taj datum rođendanom naše države, premda tehnički ni Dan neovisnosti ni Dan državnosti nisu njen rođendan, već usvajanje Božićnog Ustava 22. prosinca 1990. Ali kao što smo netom spomenuli, znamenite događaje ne treba nužno pamtiti po tome kada su stupili na snagu ili zadobili tehnički ispravan oblik, već po simbolici te iskazu povijesne i državotvorne volje. Iz tog razloga, Dan državnosti i Dan neovisnosti daleko su moćniji i značajniji datumi, a govori Franje Tuđmana i Žarka Domljana, kao i opće veselje hrvatskog naroda, odzvanjat će kroz epohe.
Povodom svih ovih okolnosti, želimo u ime Novska.IN portala poželjeti svim našim čitateljima i čitateljicama sretan Dan neovisnosti. Na taj dan je, bez obzira na ranije donošenje Ustava i zakašnjelo stupanje odluke na snagu, rođena Republika Hrvatska – neka joj je dug i sretan život.
