Slavi se Badnji dan

Kršćani danas slave Badnjak, odnosno Badnji dan, dan uoči Božića, kada se slavi rođenje Isusa Krista. Badnjak je inače dan posta, iako ga Katolička crkva ne smatra obaveznim. Ipak, vjernici u svojoj tradiciji imaju običaj na današnji dan jesti ribu ili nemasnu hranu.

Specifičnost ovogodišnjeg Badnjaka je što pada u nedjelju. Prema crkvenom nauku, nedjeljom nema ni posta ni nemrsa, kao ni tijekom blagdana.

Danas se uređuje kuća za Božić, kiti se božićno drvce, te se vrše pripreme za Badnju večer i odlazak na misu Polnoćku, s kojom započinje Božić.

Naziv “Badnjak” povezuje se s riječju “bdjeti“, jer se na taj dan bdjelo čekajući Isusovo rođenje. Badnja večer protječe u miru i tišini, uz svjetlost svijeća…

Iako u posljednje vrijeme, mnogi i nekoliko dana prije Božića započinju s kićenjem božićnog drvca, ono se ustvari, po tradiciji, kiti upravo na Badnjak. 

Povijest tradicije ukrašavanja božićnog drvca seže u 18. stoljeće, u Njemačku. Potom se ova tradicija proširila po čitavom svijetu. Ipak, prava domovina ovog običaja nije poznata.