Marinko Stojić – Šume su naše blago, naša ljubav i odgovornost za zavičaj

Objavljeno: 12.04.2015 - 13:49 Piše: Željko Gašparović Pročitano: 2945 puta

Uprava šuma, podružnica Nova Gradiška ima devet šumarija, upravitelj je Marinko Stojić, dipl. ing. šumarstva. Njegovim dolaskom dobit se povećala, kao i broj zaposlenih na 530 sjekača i šumarskih radnika, a tijekom sezone zapošljava ih se još. Pazi se na imovinu, obnavljaju objekti u vlasništvu Hrvatskih šuma, uređuju šumski putovi. O radu Podružnice razgovarali smo s upraviteljem.

Možete li nam predstaviti Upravu šuma Podružnicu Nova Gradiške. S koliko Šumarija upravljate, a posebno nam predstavite Šumariju Novska koja je dio šumskog gospodarstva?

UŠP Nova Gradiška, kao dio Poduzeća Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, zbog svog položaja i veličine, ima važnu ulogu u gospodarenju šumama i šumskim zemljištem. Sastoji se od devet Šumarija te RJ Mehanizacija, transport i šumsko građevinarstvo. Gospodari sa 75.418ha površine na kojoj se odvija cjelokupno poslovanje. 93% površine je obraslo šumom, a u prirodnoj, proizvodnoj funkciji je površina od 70.186ha. Neobraslog i neplodnog šumskog zemljišta je 5.232ha, tj. 7% od ukupne površine. Ukupna drvna zaliha iznosi 18.959.301m3, sa godišnjim prirastom od 251.066m3. Osim šuma gospodarskog karaktera, predmet gospodarenja su i šume koje imaju društveno, ekološku i sportsku namjenu, a na kojima se isto tako provode režimi gospodarenja nužni na očuvanju njihove opstojnosti i svrsishodnosti. Prema namjeni od 75.418ha, sa koliko gospodari UŠP Nova Gradiška, 73.111ha su gospodarske šume, a ostatak predstavljaju zaštitna zemljišta, sjemenske sastojine, posebni rezervat Prašnik.

Šumarija Novska dio je UŠP Nova Gradiška bez koje bi pozitivno poslovanje bilo skoro nezamislivo. Ona je druga šumarija po veličini te prva po prihodima. Prostire se na površini od 13.010 ha, te ima godišnju sječivu drvnu masu 85.570 m³, i dobit od 15-17 milijuna kuna godišnje. Trenutno je u Šumariji Novska zaposleno 64 radnika, sa prosječnom neto plaćom 5.869 kn. Svi radnici Šumarije Novska, na čelu s Upraviteljicom Radmilom Đurić-Čikić, su izuzetno sposobni i vrijedni, a što pokazuju i rezultati koji sigurno ne bi bili takvi da se ne radi kvalitetno uz sva pravila struke. Ponosan sam na sve njih, od prvog do zadnjeg.

Za razdoblje od kada ste imenovani za voditelja učinjen je veliki pomak. Kakvo ste stanje zatekli kada ste preuzeli upravljanje i što možete kazati o sadašnjoj situaciji i poslovanju?

Hrvatske šume, kao poduzeće, a tako i UŠP Nova Gradiška, je vrlo kvalitetna i stabilna tvtka, stoga tu nije bilo velikih problema. Nakon mog dolaska na čelo UŠP Nova Gradiška uveo sam određene preinake, uspostavio drugačiji pristup radu te je posljedica toga bila povećanje dobiti sa 11 milijuna na 38 milijuna kuna uz isti obim rada, i približno istu količinu i kvalitetu sječive drvne mase. Situacija je izuzetno dobra, a takvu planiramo održavati i u budućnosti.

Dojam je da se previše sječe šuma. Recite što i kako se određuje sječa, posebno kvote drvne mase koje Hrvatske šume imaju s prerađivačima drva na području Vaše uprave odnosno Novske, Jasenovca i Lipovljana. Sve je više elektrana za proizvodnju električne energije koje kao pogon koriste drvnu bio masu. Kakva je situacija na području Podružnice Nova Gradiške?

Za dojam da se siječe previše krivi smo samo i isključivo mi šumari, koji fantastično dobro radimo svoj posao, ali ga ne prezentiramo našoj javnosti koja vidi samo kamione s trupcima i panjeve u šumi. U Hrvatskoj se gospodari šumama po načelu potrajnosti, što znači da se siječe 80 do 90 posto prirasta, odnosno uvijek se siječe manje nego što priraste. Osim toga, mi u Republici Hrvatskoj još uvijek imamo prirodne šume i nastojimo ih uzgajati na prirodan način. Nikad se stara šuma ne siječe ako na tlu već nemamo naraslu i uzgojenu mladu šumu. I tu mi šumari griješimo: ne pokazujemo našim prijateljima, susjedima, sugrađanima da smo posjekli staru šumu čiji je vijek prošao, i koja je počela propadati, i što je još važnije, ne pokazujemo budućnost – mladu šumu koja je tu, ali se ne vidi s ceste i ljudi je ne primjećuju kao šumu. Kvote koje se daju za drvnu industriju određuju se na osnovu više pokazatelja, no najbitniji su nivo završnosti (finalni proizvod) i broj zaposlenih. Naši drvoprerađivači dobivaju kvote sa područja više Uprava šuma, a ne samo iz UŠP Nova Gradiška. Što se tiče elektrana na obnovljive izvore energije, u što ulazi i drvna masa, na području UŠP Nova Gradiška trenutno imaju tri izgrađene i u funkciji. Radi se o energanama budućnosti, i ja ih apsolutno podržavam.

Hoće li eksploatacija šuma štetiti okolišu. Da li radite na  podizanje mladih šuma? Poznata je kvaliteta slavonskog drveta. Pratite li koliko se koristi na pravi način za komercijalne potrebe, obradom u  gotove proizvode ili se izvoze samo trupci i piljena građa?

Ponavljam, mi u Republici Hrvatskoj gospodarimo šumama po načelu potrajnosti, i nema nikakve bojazni po okoliš. Na kraju krajeva, do prije nekoliko godina o šumama su se brinuli isključivo šumari, i zato sad i imamo ovako lijepe i očuvane šume u koje dolaze stručnjaci iz cijele Europe učiti kako gospodariti, i imati prirodne i stabilne šume, a koje su oni izgubili intenzivnim gospodarenjem. Slavonski hrast je brend, i o tome se itekako vodi računa. Postoji kontrola prerade trupaca i favorizira se izrada finalnih proizvoda u Republici Hrvatskoj.

U zadnje vrijeme ulažete puno u uređenje i obnovu Zgrada i objekata šumarije. Jedna takva zgrada se uređuje i u Novskoj. Što planirate nakon završetka s njom, odnosno hoće li se koristiti za potrebe Šumarije Novska?

Svako poduzeće mora ulagati u svoju infrastrukturu i tu zamjeram prijašnjim garniturama koje o tome nisu vodile računa te smo imali dvije reprezentativne zgrade, zgradu Uprave šuma u Novoj Gradiški i zgradu Šumarije Novska u izuzetno derutnom stanju. U dogovoru s Upravom Društva na čelu s mr.sc. Ivanom Pavelić krenuli smo 2013. godine u obnovu zgrade u Novoj Gradiški te 2014.g. obnovu zgrade u Novskoj. Ulaganja su preko 6 milijuna kuna ukupno, ali su neophodna. Zgrada u Novskoj je prije stotinjak godina rađena za potrebe Šumarije, i tako će biti i u buduće. Radove izvodi tvrtka Deltron iz Splita s kooperantima iz našeg kraja, uz stručni nadzor tvrtke Entazis vlasništva našeg mladog, no renomiranog arhitekta iz Nove Gradiške, Vinka Grgić. Obzirom da je objekt zaštićeno kulturno dobro, sve se radi pod budnim okom restauratora iz Sisačko-moslavačke županije.

Uređujete i šumsku infrastrukturu, putove, lugarske kuće i slično. Podružnica ste koja zapošljava dosta šumarskih radnika, tijekom sezone nudite i dodatna zaposlenje, koliko je zaposlenih?

I ovdje smo vodili računa o investiranju u infrastrukturu. U protekle tri godine, otkako sam na čelu UŠP Nova Gradiška, izgradilo se ukupno 28,77 km šumskih prometnica, ili 9,59 km godišnje.  Na području Šumarija Novska i Jasenovac napravljeno je ukupno 8,13 km, odnosno 28% ukupno izgrađenih prometnica. U prijašnjim godinama radilo se svega 2-3 km godišnje na području cijele Uprave te nam i taj podatak govori koliko se puno investira.

Šumski radnici su nosioci proizvodnje u šumarstvu, i mi ih trebamo i zapošljavamo. Prije 2 mjeseca u Šumarijama Novska i Jasenovac primljeno je 10 radnika sjekača na neodređeno i još toliko na određeno vrijeme. To će se nastaviti i dalje, ovisno o potrebama. Napominjem da je to izuzetno opasan i težak posao. Uprava Šuma podružnica trenutno ima 530 zaposlenih.

Što planirate u 2015. godini, koje rezultate očekujete u budućnosti i kojim će smjerom krenuti vlasništvo nad šumskim dobrom?

U 2015. godini planiramo nastaviti polučivati dobre rezultate, u što ne sumnjam poznavajući kvalitetu svih svojih zaposlenika, kojima se ovom prilikom zahvaljujem na trudu, jer bez njihovog predanog i kvalitetnog rada ovakvih rezultata sigurno ne bi bilo. Šume u Republici Hrvatskoj su Ustavom Republike Hrvatske proglašene dobrom od interesa Republike Hrvatske i uživaju njezinu osobitu zaštitu. Koriste se pod uvjetima i na način propisan Zakonom o šumama, Nacionalnom šumarskom politikom i strategijom te propisanim međunarodnim sporazumima i konvencijama. Stoga ne postoji bojazan za promjenom vlasništva nad šumama u vlasništvu Republike Hrvatske.

Marinku se zahvaljujemo na razgovoru!