Zavod za javno zdravstvo – Preporuke za zaštitu od vrućina

Objavljeno: 22.06.2017 - 14:00 Piše: Novska.IN portal Pročitano: 1374 puta

Hrvatski zavod za javno zdravstvo na svojim službenim internetskim stranicama objavio je savjete i preporuke za što bolju zaštitu od ljetnih vrućina.

Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog, često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke temperature zraka okoliša odnosno vremenske pojave toplinskog vala.

U zadnjem se desetljeću uočava trend porasta temperature u ljetnom razdoblju što utječe na zdravstveno stanje sveukupnog stanovništva. Pravovremene preventivne mjere mogu smanjiti broj oboljelih i umrlih od vrućina, što znači da treba biti spreman ublažiti moguće negativne posljedice po zdravlje i pravovremeno djelovati.

Cijelo vrijeme dok traju velike vrućine pridržavajte se preporuka lokalnih zdravstvenih ustanova koje informiraju javnost putem medija (radija, TV, interneta).

Neke od preporuka su:

– Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine

– Pijte redovito negaziranu običnu ili mineralnu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera. Preporučljivo je ne piti jako rashlađene napitke ili samo za osvježenje u ustima rastopiti kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina možete izbjeći uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po jednu do dvije žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi

– Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)

– Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci treba mokre ručnike stavljati na noge i ruke

– Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka

– Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela

– Jedite češće male i što tekućije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. “smoothie” ili spravite laganu juhu, koji će također organizmu vratiti izgubljene minerale, vitamine i elektrolite

Rashladite svoj dom

– Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Idealno bi bilo sobnu temperaturu održavati ispod 32°C danju, a 24°C noću. To je posebno važno za djecu, osobe starije od 60 godina ili osobe s kroničnim zdravstvenim problemima

– Koristite hladniji noćni zrak da rashladite svoj dom. Ako je moguće, otvorite sve prozore ili podignite rolete tijekom noći i ranih jutarnjih sati, kada je vanjska temperatura niža

– Smanjite količinu vrućeg zraka unutar stana ili kuće. Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu. Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu

– Stavite zaslone, draperije ili tende na prozore koji dobivaju jutarnje ili poslijepodnevno sunce. Rasprostrite mokre ručnike da rashladite zrak u prostoriji. No, ne zaboravite da se time povećava vlažnost zraka

– Ako imate klima-uređaj, zatvorite vrata i prozore da ne trošite više energije nego što je potrebno. Podesite temperaturu tako da ne bude niža od 7˚C od vanjske

– Električni ventilatori mogu pružiti olakšanje i osvježenje, ali ako je temperatura zraka iznad 35˚C, neće spriječiti teškoće vezane uz velike vrućine. Pomoći će, međutim, bržoj izmjeni zraka kada u večernjim satima cirkulacijom svježeg zraka rashlađujete svoj dom

– Važno je piti dovoljno tekućine, jer znojenjem gubimo više tekućine, čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca

Klonite se vrućine

– Sklonite se u najhladniju prostoriju svog stana ili kuće, posebice noću. Ako stan ili kuću ne možete držati rashlađenim, provedite dva do tri sata dnevno u hladnom prostoru (npr. u hlađenoj javnoj zgradi)

– Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana

– Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4.00 i 7.00 sati i poslijepodne nakon 17.00 sati

– Potražite sjenu

– Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu

– Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Naročitu brigu valja posvetiti novorođenčadi i maloj djeci. Za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (>30) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka

– Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa.

– Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana

Pomognite drugima

– Posjetite obitelj, prijatelje i susjede koji većinu vremena provode sami. Osjetljive i teško pokretne osobe mogle bi zatrebati Vašu pomoć tijekom vrućih dana

– Razgovarajte o toplinskom udaru s obitelji. Svaki član obitelji treba znati koje mjere zaštite mora poduzeti s obzirom na svoje zdravstveno stanje i aktivnosti

– Ako je netko koga poznajete izložen riziku, pomognite mu da dobije savjet i podršku. Starije osobe i bolesnike koji žive sami treba posjetiti barem jednom dnevno

– Uzimaju li te osobe lijekove, provjerite s njihovim liječnikom kakav utjecaj ti lijekovi mogu imati na termoregulaciju i ravnotežu tekućine u tijelu

Ako imate zdravstvene probleme

– Držite lijekove na temperaturi ispod 25˚C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku)

– Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka

Ako se Vi ili drugi oko Vas osjećaju loše

– Ako imate vrtoglavicu, slabost, nemoć, tjeskobu ili ste izrazito žedni i imate jaku glavobolju, tražite pomoć, što prije otiđite u hladniji prostor i mjerite temperaturu

– Popijte vodu ili nezaslađeni razrijeđeni voćni sok više puta po nekoliko gutljaja. Smirite se i legnite u rashlađenu prostoriju ako imate bolne grčeve, najčešće u nogama, rukama ili trbuhu, često nakon fizičkog rada ili vježbe u vrlo vrućem vremenu

– Pijte tekućinu koja sadrži elektrolite (npr. juhu, “smoothie” od povrća i dr.), a u slučaju da grčevi traju duže od jednog sata, zatražite medicinsku pomoć

– Savjetujte se s liječnikom u slučaju drugih tegoba ili ako opisane tegobe duže traju

– Ako neki član Vaše obitelji ili osobe kojima pomažete imaju vruću suhu kožu ili delirij (nerazumno razgovaraju i nemirni su), zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost, grčeve i/ili su bez svijesti, odmah zovite liječnika ili hitnu pomoć. Dok čekate na liječnika ili hitnu pomoć, smjestite ugroženu osobu u hladnu prostoriju u vodoravan položaj, podignite joj noge i kukove, odstranite odjeću i počnite s vanjskim hlađenjem, kao što su hladni oblozi na vrat, pazuhe i prepone uz rad ventilatora, mahanje lepezom ili većom tkaninom i špricanje kože vodom temperature 25–30˚C. Mjerite temperaturu tijela i održavajte je ispod 39˚C. Nemojte toj osobi dati acetilsalicilnu kiselinu ili paracetamol. –

– Osobe bez svijesti postavite u bočni ležeći položaj.

Najave mogućih toplinskih valova možete pogledati ovdje.

Važni brojevi telefona za cijelu Hrvatsku:

Hitna pomoć – 194

Jedinstveni komunikacijski centar za hitne situacije – 112