Velika Subota pred Uskrs – otkriven Isusov grob

Objavljeno: 04.04.2015 - 14:26 Piše: Željko Gašparović Pročitano: 1327 puta

Sinoć, na Veliki Petak, nakon mise otvoren je Isusov grob ispod pokrajnjeg oltara sv. Ivana Nepomuka. Vjernici se mogu pomoliti i cijeli dan na Veliku Subotu uz Isusov grob.

Obredi će biti i tijekom popodneva u Brestači u kapeli sv. Katarine, gdje će se obaviti blagoslov jela, kao i u župnoj crkvi Blaženog Alojzija Stepinca u Novskoj od 17 sati.

Blagoslov jela je u 16 sati u kapeli sv. Križa u Starom Garbovcu i u sv. Mihovila u Bročicama, dok će obred blagoslova jela u crkvi sv. Luke Evanđeliste biti u 17 sati. U 20 sati je blagoslov ognja ispred crkve, hvalospjev svijeći, služba riječi, blagoslov vode, obnova krsnih obećanja, euharistijska služba i obred uskrsnuća.

Vazmeno bdijenje je u obje crkve novljanskih župa. U nedjelju se slavi Uskrs. Svečane župne mise u crkvi sv. Luke i Blaženog Alojzija Stepinca su u 11 sati.

Biskup Antun Škvorčvić uputio čestitku vjernicima za Uskrs

U povodu blagdana Uskršnju čestitku vjernicima je uputio i Antun Škvorčević, biskup Požeške biskupije. Poruku je naslovio „Vrijeme je da pođemo“, prema riječima sv. Terezije Avilske, koje je izrekla pred smrt. Biskup je uzeo njene riječi kao polazište „razmišljanja o smrti prigodom Uskrsa o 500.- toj obljetnici njezina rođenja.

– Duboko je u našemu biću upisana istina o određenosti za život, pa se u nama sve buni protiv smrti, opiremo joj se na najrazličitije načine. Suvremena kultura, s jedne strane, činjenicu smrti pokušava odstraniti iz naše svijesti i svakodnevice gospodarskim napretkom koji vodi višemu životnom standardu, omogućuje lagodan, hedonistički život. S druge strane, taj isti suvremeni čovjek u svojoj nostalgiji za vječnim životom, znanstvenim putem traži mogućnosti nadvladavanja smrti ili što trajniju njezinu odgodu, biskupove su riječi kojim u trenutku prije Uskrsa, podsjeća na iskustvo smrti kod ljudi.

Biskup potom navodi, „iskustvo kazuje da smrt nije tek pitanje naše psihosomatske strukturiranosti provjerljive kliničkim putem, nego je daleko složenija stvarnost jer je čovjek biće duha, neponovljiva i jedinstvena osoba. Što se događa u smrti na toj razini, nije moguće utvrditi nikakvim pozitivnim znanstvenim pristupima, to ostaje nedokučivom tajnom“ te govori, da osim tjelesne naravne smrti, čovjek može biti razoren i usmrćen na razini svoga duhovnoga bića, neponovljive i jedinstvene osobe po onom ataku koji se zove grijeh.

Protumačio je Isusovu muku i smrt kao djelo Božje ljubavi po kojem je pobijedio smrt i omogućio nam pristup punini života.

– Ovim kratkim prisjećanjem na značenje i smisao naše smrti u svjetlu Božje objave, želio bih vas potaknuti da s još više žara stavite Isusa u središte svoje svakodnevice. U tome nam pomaže i primjer sv. Terezije Avilske. Svojom velikom znatiželjom i tragalačkom upornošću otkrila je da nam je Bog u Isusu Kristu otvorio mogućnost novoga čovjeka, utemeljena u njegovoj posvemašnjoj ljubavi, koja se utjelovljenjem započela ostvarivati u malenosti, prolaznosti, trpljenju te konačno u smrti. Oduševila se Isusovim malim putom, duboko zavoljela njegovo čovještvo, sjedinjavala je s njime svoje nemoći i patnje, svakodnevno nastojala biti posvema njegova u ozračju molitve, pokore i žrtve te živjeti od snage njegova Duha. Ona je duboko razumjela da Isus poput pšeničnoga zrna bačena u zemlju »umire da ne umre, kazao je biskup Antun Škvorčević, uz čestitku povodom blagdana Uskrsa.