Utvrdu Zrin zajedno uređivali veterani 145. brigade i spašavatelji HGSS Stanice Novska

Objavljeno: 29.08.2015 - 23:41 Piše: Željko Gašparović Pročitano: 1491 puta

Mnoge utvrde i kule od davnina stoje svjedočeći o burnoj hrvatskoj povijesti i predstavljaju kulturno naslijeđe o kojemu treba voditi brigu. Jedna od utvrda na obroncima središnjeg dijela Zrinske gore, po čemu i nosi naziv Zrin grad, bila je u posjedu plemenite obitelji Šubić i koji su se po tom mjestu nazvali Zrinski.

Od tvrđave sada stoje samo kameni ostaci visokih zidova koji su opasavali utvrdu podignutu zbog obrane od Osmanlija. Kako bi je spasila od zaborava, Udruga veterana 145. brigade Hrvatske vojske iz Zagreba i uz pokroviteljstvo Sisačko–moslavačke županije organizirala radnu akciju čišćenja zidova i unutrašnjeg djela utvrde od izraslog granja.

Kako je naglasio Miljenko Bađun, veteran, Udruga 145. brigade, posebno je vezana za područje Banovine, jer su Zagrebački branitelji većinom svoje prve ratne dane proveli na Banovini, a mnogi su dali živote u obrani tog kraja i oslobađanju Hrvatske u Domovinskom ratu. Osmislili su projekt „Banovina – junačko srce Hrvatske“, a jedan od dijelova programa je i održavanje kulturno povijesne baštine.

Spašavatelji iz Novske odradili najzahtjevnije poslove

U tome su im se priključili i radnici Hrvatskih šuma, no velika pomoć bili su spašavatelji Hrvatske gorske službe spašavanja Stanice Novska. Odradili su najzahtjevnije radove, uklanjajući izraslo raslinje po visokim i strmim kamenim zidinama Zrina. Spašavatelji su pri tome pokazali svu obučenost i vještine koje posjeduju. Povremeno viseći na užadi niz strmu provaliju, radeći kao da ne postoji opasnost.

Pročelnik službe Tomislav Bogojević rekao je kako je to njihov mali doprinos uređenju i naporima za očuvanje povijenih mjesta na Banovini te će se rado odazvati i drugim pozivima za slične radne akcije.

Na tome su im zahvalili i Ivo Žinić, Sisačko-moslavački župan, njegovi zamjenici Marin Piletić i Anita Sinjeri Ibrišević, te mons. Marko Cvitkušić, kancelar Sisače biskupije.

Osim na Zrinu, radovi na krčenju okoliša bili su i oko ostatka crkve sv. Marije Magdalene, građene u Srednjem vijeku te oko crkve Našašća sv. Križa, od koji su ostali samo temelji.  Obje su crkve uništene u Drugom svjetskom ratu, a veliki dio Hrvata s tog područja je ubijen ili nestao.

Kako smo čuli od kancelara Cvitkušiča, Sisačka biskupija u svrhu vraćanja sakralnog identiteta povijesnom hrvatskom mjestu i župi Zrin, na istom mjestu, gdje je stoljećima stajala župna crkva, osnovala je Zakladu za gradnju nove crkve sv.Našašća Sv. Križa u Zrinu.