Pad riječnog gospodarstva – “zakonske zabrane eksploatacije rijeka ne vode brigu o ljudima”

Objavljeno: 15.04.2016 - 7:32 Piše: Željko Gašparović Pročitano: 1083 puta

JASENOVAC – Zakonom o zabrani vađenja šljunka i pijeska iz rijeka prije šest godina u Hrvatskoj su mnogi brodari i tvrtke za eksploataciju mineralnih sirovina iz rijeka dovedeni u nezavidan položaj. Zabranom eksploatacije mnogi su bili prisiljeni ugasiti tvrtke, otpustiti zaposlene, a mnogi su prodali brodove i pogone, rečeno je u Jasenovcu na okruglom stolu koji je organizirala Udruga riječnih brodara i šljunčara Hrvatske. Brodari su imali prigodu iznijeti svoju situaciju, a stavove su iznijeli i predstavnici ministarstava i agencija.

– Zabrana vađenja šljunka i pijeska, nedobivanje koncesija za te djelatnosti dovelo je mnoge u blokadu poslovanja i gašenje njihovih tvrtki. Gubici koji su nastali dovođenjem nas u tešku ekonomsku situaciju, domino efektom stradali su i građevinski sektor i svi koji se na taj sektor naslanjaju, prijevoznici i kooperanti u građevinarstvu. Uz zakonske propise, velike kočnice svake gospodarske aktivnosti su i nagomilane državne institucije. Ne znam što im je posao osim da nama zagorčavaju rad inspekcijskim nadzorima i primjenom europskih propisa na njihov način, istaknuo je Darko Movrić, vlasnik poduzeća Tanac d.o.o. i predsjednik Udruge riječnih brodara i šljunčara Hrvatske.

TONSKI PRILOG - Darko Movrić

U raspravi brodari i šljunčari zapitali su se “gdje je nestao ponos Hrvatske – hrvatska riječna plovidba” te su naveli da je od nekadašnjih 400 zaposlenih u šljunčarstvu taj broj sada manji od 50. Iako im je Elizabeta Kos iz Uprave vodnog gospodarstva kazala da je u zakonskog regulativi učinjeno sve što je moguće, naglašava i kompleksnost problema.

Sadašnja situacija i zakonske procedure zabrane eksploatacije mineralnih sirovina iz rijeka napravile su veliku štetu građevinskom sektoru i izgradnji infrastrukture, gdje su, kako kažu, šljunčari dovedeni u apsurdnu situaciju uvozu pijeska i šljunka susjednih zemalja, najviše iz BiH i Srbije. Naime, hrvatski brodari vade sirovine iz dijela rijeke susjednih zemalja jer to ne mogu s domaće strane, pa izvađeni pijesak i šljunak iz zajedničkih rijeka uvoze u Hrvatsku, što u konačnici poskupljuje sirovinu koja se koristi u građevinarstvu.

Zbog gomilanja pijeska i šljunka u koritima rijeka, kako kažu, sve se odrazilo na sigurnost. Povećana je opasnost od poplava i sigurnost plovidbe. Kako je rečeno, zabranom njihovog rada izgubila se prevencija zaštite od poplava pa se stoga događaju velike poplave kao u što je bilo u Gunji, Sisku, Letovaniću i drugdje.

Razumijevaju i brigu zaštitara prirode za biljna i životinjska staništa u rijeci. Štite se školjke, ribe i ptice, no tu zaštitu smatraju pretjeranom jer su se sirovine i prije vadile iz rijeka, što nije utjecalo na život u rijekama. Ono što se važećim zakonskim propisima ugrožava je “opstanak i egzistencija ljudi na područjima uz rijeke”, naglasili su brodari.

– Ovo je školski primjer “kako stvari ne valjaju”, nedopustiva regulativa koja ne štiti ljude, rekao je Antun Vidaković, saborski zastupnik te je, želeći doprinijeti trajnim rješenjima, s nekolicinom saborskih zastupnika inicirao sastanak s resornim ministrima u Hrvatskoj vladi. Sastanak od kojeg brodari i vlasnici šljunčara očekuju napredak u rješavanju njihove dugogodišnje situacije zakazan je za slijedeći tjedan u Zagrebu.

Kako je najavila i Srećka Mamić Vučić, među prvima će primiti predstavnike Udruge riječnih brodara i šljunčara Hrvatske u svrhu traženja rješenja segmenta riječnog brodarstva Jadranka Fržop, pomoćnica ministra u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

TONSKI PRILOG - Srećka Mamić Vučić