KRITIČNO – Ukidanje kvota u mljekarstvu pogodilo domaće mljekare – Razgovor s Marijanom Petir

Objavljeno: 15.09.2015 - 21:19 Piše: Željko Gašparović Pročitano: 921 puta

Ukidanje kvota u mljekarstvu nije doneslo ništa dobroga domaćim, a sudeći prema prošlotjednim prosvjedima ispred zgrade parlamenta u Bruxellesu, nisu zadovoljni niti europski mljekari. Svi se žale na otkupnu cijenu mlijeka, a uvozu jeftinom i nekvalitetnom mlijeku ne mogu stati na put. Ukidanje kvota pogodovalo je samo mljekarama i trgovačkim lancima. Kako nam kažu domaći mljekari, razlika u cijeni između domaćeg i europskog mlijeka nije velika ali je znatna u proizvodnji.

Na velike troškove žale se Stjepan Spahić iz Brestače i Marko Gračaković iz Stare Subocke. Navode problem otkupne cijene mlijeka, troškove i uvjete poslovanja ali i uvelike smanjenje državnih poticaja za proizvođače. Kažu da se stanje samo pogoršava od 2009. godine.

– Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju došlo je do zatvaranja farmi, a nakon ukidanja kvota početkom travnja ove godine slijedi novi val. Nelojalna europska konkurencija i nepoštena trgovačka praksa kako može uvoziti sve, do sada je išlo na štetu domaćim proizvođačima, rekao je Spahić. Velika ponuda, a mala potražnja za kvalitetnijim mlijekom domaćih proizvođača ide na ruku jeftinijem i mlijeku lošije kvalitete koje prevladava.

Mljekar Marko Gračaković naglašava da je mljekarstvo najugroženija grana poljoprivrede u Hrvatskoj. Radi takovog stanja nije se zadržao samo na prodaji mlijeka. Iako još prodaje mlijeko sve se sve više orijentira ka dodatnom poslu – proizvodnji sireva u pogonu mini sirane. Kako bi kupnju kvalitetnog mlijeka omogućio građanima, postavio je u središtu Novske mljekomat kapaciteta 200 litara i zadovoljan je potražnjom.

Oko problema s ukidanjem kvota i stanja u hrvatskom mljekarstvu zamolili smo odgovore i od Marijane Petir, zastupnice u Europskom parlamentu, članice Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Kako ocjenjujete stanje u hrvatskom mljekarstvu nakon ukidanja kvota?

Stanje u sektoru mljekarstva u Hrvatskoj daleko je od dobrog. Tome svjedočimo već duže vrijeme, a ukidanje kvota sigurno nije doprinijelo njegovom poboljšanju. U Hrvatskoj je proizvodnja mlijeka u prva četiri mjeseca ove godine pala za 5%, a propalo je 1200 malih proizvođača mlijeka. Ti podaci zvone na uzbunu, međutim ministar Jakovina ne poduzima ništa da bi se takav trend preokrenuo, kao da se to događa u nekoj drugoj zemlji a ne Hrvatskoj. Udruživanjem u proizvođačke organizacije putem kojih bi pregovarali s otkupljivačima, proizvođači mlijeka mogli bi snažnije utjecati na otkupne cijene, no resorno ministarstvo kasni i s donošenjem potrebne regulative za njihovo osnivanje. Uz to, problem je i raspodjela poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu prilikom koje se događaju situacije koje ukazuju na to da se pogoduje velikima, čime lokalno stanovništvo ostaje bez zemlje potrebne za proizvodnju.  Problem su i krediti te kamate koji dodatno otežavaju položaj mljekara. Zbog svega toga sam zabrinuta za budućnost proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj i mislim da je krajnji čas da se netko a to zasigurno nije trenutni nezainteresirani ministar Jakovina, ozbiljno počne baviti tim resorom jer upravo u poljoprivredi leže brojne mogućnosti za proizvodnju i otvaranje novih radnih mjesta.

Koje bi mjere Hrvatska trebala poduzeti kako bi se obranila od jeftinijeg i mlijeka loše kvalitete koje prevladava u trgovina?

Prije svega kontrolom kvalitete. Mlijeko domaćih proizvođača prolazi stroge analize Križevačkog laboratorija i moj je stav da bi ista procedura trebala vrijediti i za mlijeko koje se uvozi, a rezultati bi trebali biti dostupni i potrošačima putem adekvatnog označavanja kako bi imali punu informaciju na temelju koje mogu donijeti odluku o izboru. Smatram da je potrebna i ozbiljna kontrola trgovačkih lanaca jer su oni počesto izvor nepoštene trgovačke prakse. Događa se da oni hrvatsko mlijeko, meso i ostale proizvode pod svojom robnom markom prodaju u zemljama zapadne Europe, a na hrvatskom tržištu pod tom istom robnom markom proizvode iz uvoza bitno lošije kakvoće.

Kako učiniti hrvatsku proizvodnju mlijeka konkurentnijom i koji je način da domaći proizvođači opstanu na europskom tržištu?

Preduvjet za bilo kakvo poboljšanje u sektoru poljoprivrede je promjena ministra koji je dosad pokazao veliku nezainteresiranost za resor kojem je na čelu. Time ne bi nestali svi problemi koji muče hrvatske poljoprivrednike, pa tako i proizvođače mlijeka, koji su se nagomilali tijekom godina, ali bi svakako bila uklonjena jedna značajna prepreka njihovom rješavanju. Obzirom da proizvodnja mlijeka sa sobom donosi ozbiljne izazove i poteškoće, s tog naslova bi se mogla koristiti sredstva EU jer postoji stavka u proračunu namijenjena za otežane oblike poljoprivredne proizvodnje. Do sada tu Hrvatska nije pokazivala interes kao niti u segmentu proizvođačkih organizacija koje su nužne zbog bolje pregovaračke pozicije s velikim otkupljivačima u formiranju cijene i uvjetima otkupa i plaćanja. Za proizvođače mlijeka novac se može koristiti i s naslova dobrobiti životinja no nažalost ministar Jakovina je u Programu ruralnog razvoja tu mjeru predvidio tek od 2017. godine. Osim financijske pomoći koja bi proizvođačima dobro došla, svakako je nužno uspostaviti instrumente nadzora i kontrole kvalitete mlijeka koje dolazi iz uvoza te onoga što se prodaje u trgovačkim lancima. Obzirom na situaciju na europskom tržištu te imajući u vidu ruski embargo, trebalo bi se orijentirati na preradu i prodaju mliječnih proizvoda. Među deset najboljih projekata na natječaju za najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednika bile su tri mlade proizvođačice mlijeka koje svoje mlijeko prerađuju u sireve i prodaju na tržnici i na kućnom pragu te su izuzetno zadovoljne, a njihova obiteljska gospodarstva posluju pozitivno. Ponosna sam jer je mojim zalaganjem ukinuta prepreka Hrvatskoj te ćemo i mi moći koristiti EU subvencije za zdrave obroke mlijeka, voća i povrća u školama. Nadam se da će na natječajima prednost imati lokalno stanovništvo i mala obiteljska gospodarstva te da će škole za njih biti novo tržište na koje će uspješno plasirati svoje proizvode.