Glas građana: Velika sječa slavonskih šuma – zbog profita nestaju stara stabla?

Objavljeno: 28.03.2016 - 10:04 Piše: Luka Selenić Pročitano: 3539 puta

“Šume i šumska zemljišta dobra su od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu”, tako je napisano u Zakonu o šumama Republike Hrvatske. No, građani svjedoče kako se šume u Hrvatskoj nemilice sijeku, čime su ponegdje čitavi krajolici ostali “oguljeni”, što bi značilo da se odgovorni ne ponašaju u skladu s napisanim?

Ovih dana i šume na cijelom području Grada Novske “na udaru” su šumskih radnika iza kojih ponegdje ostaje krajolik bez ijednog uspravnog drveta – slavonskih divova koji su preživjeli mnoge godine.

GLAS GRAĐANA
Imate temu, vijest ili članak za objavu? Pošaljite nam ga putem e-maila na: redakcija@novska.in ili putem poruke na našoj Facebook stranici!

Mogu se čuti zabrinuti glasovi građana, a malo je onih koji su se oglasili i rekli javno svoje mišljenje o tom činu. Među onim rijetkima, video uratkom pod nazivom “Čije su hrvatske šume?”, svoje mišljenje je iskazala Ivana Komel, novljanska likovna i multimedijalna umjetnica.

– Reže se svako i malo deblje drvo, pluća grada nestaju, kaže Ivana te pita “je li to sanitarna sječa, kako to nazivaju u Hrvatskim šumama, sanacija ili devastacija prirodnog okoliša?”.

Ivana nam navodi više lokacija potpune sječe. Jedna je iznad dijela pod nazivom Rasadnik, druga prema Novljanskom jezeru – područje koje se još uvijek prema Prostornom planu vodi kao Park šuma. Trenutno stoji golet, a želje su taj dio pretvoriti u prirodnu oazu za odmor. Iako se u Europi sve se više ulaže u tzv. “zeleno gospodarstvo” (gradnja prirodnim materijalima), neki šumske predjele doživljavaju i kao građevinski resurs pa se gradi ili će još graditi potencijalno neprirodnim materijalima, zasada bez potrebne dokumentacije, sve uz znanje Uprave Hrvatskih šuma.

Žale se i privatni šumoposjednici. Kažu da, prema novom Zakonu o šumama, kako bi nasjekli drva za ogrjev u vlastitoj šumi moraju pribaviti do pet-šest dokumenata. Nelogično, kažu, jer ih se stavlja u neravnopravnu poziciju naspram onih koji moraju voditi računa o šumskom dobru i onima kojima se dopušta raditi “što hoće” u šumi.

Kontradikcija – sirovine se uvoze iz susjedne BiH

U problemima su i neke pilane na novljanskom području. Kontradiktorno, suočavaju se s problemom malih dodijeljenih kvota drva za piljenje. Od jednog lokalnog drvoprerađivača saznajemo kako zbog nedostatka drva za piljenje u Hrvatskoj po sirovine već moraju i u susjednu Bosnu i Hercegovinu. Kako su pilane nositelji većeg broja zaposlenih u Gradu Novskoj, udar je to i na gospodarstvo i standard, a njihovim gašenjem puno bi ljudi ostalo bez posla.

Postotak posječenih stabala koji odlaze na izradu predmeta i namještaja vrlo je malen, a velik dio završava kao bio-masa za loženje u elektranama za proizvodnju električne struje.

Održivost šume?

Šume u Hrvatskoj zauzimaju 2,688.687ha, što je 47% kopnene površine. Sve šume kojima gospodare Hrvatske šume dijele se na gospodarske jedinice, koje se dalje dijele u odjele i odsjeke. Svaka jedinica ima svoj Plan gospodarenja, tj. “Osnovu gospodarenja”, a on se donosi za razdoblje od 10 godina. U praksi gospodarenja šumama se primjenjuje tzv. “princip potrajnosti”, odnosno princip koji nalaže da se posiječe manje drva nego što ih priraste, i to uglavnom starijih stabala. Radi se i o gospodarskoj grani pa se neka stabla ruše u propisano vrijeme, prije nego se osuše ili budu prestara, čime se sprječava kupovina drveta iz monokulturne sadnje (stabala posađenih radi što brže zarade i profita).

Postavlja se pitanje – radi li se u ovom slučaju o održavanju šume u skladu s principima održivosti, ili se pak radi o nečem potpuno drugom?

Kolika je važnost šuma već je poznato, a nekontroliranom sječom šuma u svijetu mijenja se klima, prirodna staništa i budućnost samog okoliša, a tim i nas samih.