IZLOŽBA: Mužikaši igrajte, svatovi zatancajte

Objavljeno: 17.08.2017 - 6:22 Piše: Novska.IN portal Pročitano: 382 puta

Organizator: Muzej Moslavine Kutina i Muzeji Hrvatskog zagorja, „Staro selo“ Kumrovec
Mjesto: Staro selo Kumrovec
Vrijeme: 20. 8. 2017. u 16,00 sati
Etnografska izložba: Mužikaši igrajte, svatovi zatancajte
Autori: Slavica Moslavac i Goran Škrlec
Glazbeni program: VS Rusalke iz Kutine i Etno udruga Zipka iz Kumrovca

Izložba se sastoji od originalnih predmeta, starih fotografija sa vjenčanja nastalih tijekom 20. stoljeća u moslavačko-zagorskom kraju, kao i tekstova i drugih suvremenih fotografija vezanih uz moslavačko zagorske svadbene običaje.

Svadba je jedan od najveselijih pučkih običaja, osobito u jesenskom i zimskom perodu. U ciklusu svadbenih običaja obvezatno sudjeluju obitelji mladenaca i njihova uža društvena sredina. Osnovna je značajka prijelaza mlade žene u novi rod, porodicu, ali uz brojne magijske radnje koje se čine protiv uroka, utjecaja zlih sila, očiju, demona i svake druge nesreće, koje bi bez tih radnji mogle negativno utjecati na mladu i na njeno buduće pokoljenje, te zdravlje i sreću budućih supružnika.

Sklapanje braka uključuje nekoliko značajnijih cjelina: prije, u tijeku i poslije svadbe.
Mladi ljudi su se upoznavali na raznim prošćenjima, svadbama, pred crkvom, na tancu, ćehanju perja, vršidbama i drugim skupnim seoskim poslovima. Uglavnom su bračnog druga birali iz istog ili susjednog sela. Uobičajna dob za sklapanje braka za djevojku bila je između 15 i 18 godina, a za mladića između 18 i 24 godine. Ukoliko se djevojka nikada nije udavala, pogrdno su je nazivali stara cura, stara dekla ili stara parta.

Do prvog svjetskog rata, brakovi su se sklapali po želji roditelja, a pri tom se pazilo da bračni drug bude što bogatiji, da ima isti ili viši društveni status i da je poštenoga roda. Ako je djevojka ispunjavala te uvijete, tada je momkov otac išao u snuboke, tj. prositi djevojku. Nakon snubljenja, slijedile su zaruke /kapara, prstenje, zapitki/, a za mjesec dana priređena je i svadba. U tradicijskim svatovima, u sedam dugih dana točno se iz sata u sat znalo što će se obavljati , ali uvijek s naglaskom na iznenađenja, tako da su svatovi bili u neprekidnom iščekivanju.

Svadbeni običaji prilagodili su se danas suvremenom načinu života, tako da od tradicijskih jela, pomno odabrane odjeće, te običaja kao što je krađa cipele i barjaka, poć na zdenac, način darivanja, nije ostalo gotovo ništa. Svadba je ostala svečani čin, ali bez posebnih obreda, vjerovanja i gatanja.