Protivljenje izboru lokacije odlagališta nuklearnog i radioaktivnog otpada

Objavljeno: 30.03.2016 - 19:10 Piše: Luka Selenić Pročitano: 1049 puta

Uz domaći medicinski, Hrvatska ima obvezu zbrinuti i nuklearni radioaktivni otpad, odnosno polovinu tog otpada koji se trenutačno skladišti u nuklearnoj elektrani Krško u Sloveniji. Obveza je to svih država Europske unije, a Hrvatska se trenutno nalazi pod pritiskom, jer se traži nacionalni program zbrinjavanja opasnog otpada – način i lokacija gdje bi se trebao odlagati nuklearni i radioaktivni otpad.

Prema onome što je poznato javnosti, opasni otpad skladištio bi se na Trgovskoj gori u blizini Dvora, a spominje se još i lokacija Čerkezovac – oba mjesta na području Sisačko-moslavačke županije.

Iako stručnjaci poručuju da je to bezopasno za ljude, ekološke i nevladine udruge, kao i stanovnici koji žive u blizini navedenih potencijalnih odlagališta, protive se odlaganju nuklearnog otpada, posebice što se nalazi u neposrednoj blizini rijeke Une.

Protivljenje tome da se gradi odlagalište nuklearnog otpada u Pounju već je ranije iskazala županijska vlast. Anita Sinjeri Ibrišević, zamjenica župana SMŽ, sastati će se u četvrtak s načelnicom Općine MajurKlementinom Karanović, tajnicom HSS SMŽ i Marijanom Petir, hrvatskom zastupnicom u Europskom parlamentu.

– Nisko i srednje radioaktivni otpad, koji nastaje kao posljedica medicinskih istraživanja i liječenja te polovicu radioaktivnog otpada koji moramo zbrinuti nakon prestanka rada Nuklearne elektrane Krško, ako je to moguće i ako je to u interesu obje države, treba riješiti zajednički u okviru dijaloga sa Slovenijom, ističe Petir, koja je prošle godine s Lokalnom akcijskom grupom “Una” organizirala konferenciju u Dvoru s temom “Treba li Hrvatskoj odlagalište radioaktivnog otpada?”, a na kojoj je sudjelovao i Franc Bogović, eurozastupnik i bivši gradonačelnik Krškog.

Načelnica općine Majur, Klementina Karanović, ističe razloge zbog kojeg bi trebala biti odbačena lokacija odlagališta. Pored kriterija zaštite okoliša, radi se o području bogatom florom i faunom u blizini rijeke Une, a namjera proglašenje Zrinske i Trgovske gore za Regionalni park.

Upozorava kako je sramota da danas “u godini u kojoj će se obilježiti 450 godina od smrti Nikole Šubića Zrinskog, kad će se u Sigetu sastati predsjedništvo hrvatske, mađarske i turske, malo tko zna da se u Zrinu, 15 km od „buduće lokacije“, rodio Nikola Šubić Zrinski.

– Radi se o jednom od najbogatijih područja u Hrvatskoj po pitanju prirodne i kulturne baštine, i samo pojedinci koji ne vole svoju Domovinu mogu razmišljati da tu odlažu nuklearni otpad, naglašava načelnica.